Svećenik objasnio razliku između Rimokatoličke i Grkokatoličke Crkve: 'Imam jedan problem'

"Imam dvoje djece. Podrijetlom sam grkokatolik, a supruga mi je rimokatolikinja. Mi svake nedjelje i blagdane idemo na misu u rimokatoličku crkvu sv. Ane u Križevcima. Moja djeca, kao i mi roditelji, željela bi da u toj crkvi prime sakrament sv. potvrde. Problem je u tome što je moje jedno dijete kršteno u Grkokatoličkoj Crkvi, a oboje su primili sakrament sv. pričesti u Grkokatoličkoj Crkvi. Je li to zapreka za primanje sakramenta potvrde i poslije sakramenta ženidbe u Rimokatoličkoj Crkvi?", upitao se Kekić.

"Još nisam o tome razgovarao s našim rimokatoličkim župnikom jer se ne usudim. Jesu li ti primljeni sakramenti u Grkokatoličkoj Crkvi valjani? Ja sam čuo, a ne znam je li to istina, da dijete koje se krsti u Grkokatoličkoj Crkvi ujedno prima i sakrament potvrde. Rimokatoličke biskupije u Hrvatskoj i grkokatolička Križevačka eparhija, koja ima status samosvojne Crkve bizantsko-slavenskog obreda, dijelovi su jedne Katoličke Crkve kojoj je na čelu Petrov nasljednik – papa", nastavio je za Bitno.

Dodao je kako Katolička Crkva obuhvaća ukupno 22 autonomne Crkve (njihov broj promijenio se od trenutka kada je ovaj tekst izvorno napisan te trenutno iznosi 24 autonomne Crkve,  koje uživaju položaj relativno neovisne samouprave prema rimskom papi s kojim su u punom zajedništvu i koji okuplja sve Crkve u univerzalnu katoličku zajednicu. Od tih 22 (24) Crkava jedna je latinskoga obreda – ona koju se katkad neslužbeno zove rimokatoličkom.

FOTO: Pixabay

Kako stoje stvari sa svetim sakramentima

 Također, napomenuo je kako su ostale istočne katoličke autonomne crkve koje njeguju specifičan obred koji potječe od jedne od pet istočnih tradicija: od aleksandrijske, antiohijske, carigradske, istočnosirske (kaldejske) ili armenske. "Grkokatolička (tako se zove popularno, a ne službeno) Križevačka eparhija jedna je od tih 21 (23) Istočnih Katoličkih Crkava koja njeguje tradiciju carigradskog obreda obogaćenog elementima slavenske kulture i baštine", rekao je.

"Sve Crkve koje tvore jedinstvenu Katoličku Crkvu baštinice su i oživotvoriteljice istoga poklada vjere, dakle i vjernici rimokatoličkih biskupija u Hrvatskoj i po svijetu kao i vjernici grkokatoličke Križevačke eparhije, ispovijedaju jednu te istu vjeru. Razlike su u obredu i u vlastitom pravnom poretku. Dok se Katolička Crkva latinskoga obreda ravna po Zakoniku kanonskoga prava, svih 21 Istočnih Katoličkih Crkava, dakle uključujući i Križevačku eparhiju, ravna se po Zakoniku kanona Istočnih Crkava – a oba zakonika svojom vlašću proglasio je papa Ivan Pavao II."

Jednom župniku dozlogrdilo što neki rade pa objavio pravilnik: 'Kome se ne sviđa, ima još župa'

"Što se pak primanja pričesti tiče, nema nikakvih zapreka da se svi članovi obitelji pričešćujete u jednoj ili u drugoj crkvi, odnosno u obje crkve kad sudjelujete na euharistijskom slavlju.  Što se pak tiče sakramenta ženidbe, zacijelo je sada prerano i nepotrebno o tome odlučivati. Otvorena je načelno mogućnost sklapanja crkvenoga braka u obje Crkve, a što će konkretno biti, sigurno će ovisiti o izabranim životnim suputnicima Vaše djece", zaključio je.