Sve što trebate znati o Glasniku i knjizi 'Blaženi Alojzije Stepinac i prognani slovenski svećenici u II. svjetskom ratu'

Akademiju su organizirali Postulatura blaženog Alojzija Stepinca i Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu. U prvom dijelu programa "Glasnik bl. Alojzija Stepinca – Godišnjak 2018." predstavio je rektor zagrebačke bogoslovije mr. Anđelko Košćak. Spomenuo je kako je od izlaženja prvoga broja Glasnika, potom Godišnjaka prošlo 25 godina te je uredniku svih brojeva, postulatoru kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca mons. Jurju Batelji čestitao na tom jubileju.

Za odgovor na pitanje "koja je svrha Glasnika odnosno Godišnjaka?" mr. Košćak uputio je na urednikove riječi "biti svjetlo na putu našeg svagdašnjeg života u ovoj 2019. godini".

Na početku Godišnjaka, s jasnom namjerom, nalazi se molitva za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, potom fotografija s primanja u molitvenu zajednicu Bl. Alojzija Stepinca u župi Svibovec kod Varaždinskih Toplica te upute kako se uključiti odnosno osnovati zajednicu kojih diljem Hrvatske ima pedesetak te ukupno oko 6500 članova. Time se jasno vjernicima pruža izvrstan put upoznavanja života i svetosti bl. Stepinca i način kako svi zajedno možemo pridonijeti i pomoći oko blaženikove kanonizacije – zajedničkom i redovitom molitvom, širenjem poruka i istine o bl. Stepincu, rekao je mr. Košćak. Od tekstova koji su objavljeni u Godišnjaku istaknuo je i prikaz euharistijskog kongresa održanog u Dubrovniku 1909. godine, osvrte na proslavu Stepinčeva 2018. godine diljem domovine, ali i u iseljeništvu, kao i osvrte na hodočašća pojedinih (nad)biskupija u Krašić i zagrebačku katedralu o 20. obljetnici od proglašenja blaženim Alojzija Stepinca i njegove 120. obljetnice rođenja. Posvijestio je kako se „Glasnik neprestano zauzima, prati i diže glas za sve nepravedno osuđene, pogubljene, nestale, za sve one koji su poradi svojih čisto vjerskih – kršćanskih i domoljubnih uvjerenja, najčešće bez suda i presude ‘nestali u mraku bezbožnoga komunizma’“.

U drugom dijelu akademije mons. Batelja predstavio je knjigu "Blaženi Alojzije Stepinac i prognani slovenski svećenici u II. svjetskom ratu".

"Niti jednu tvrdnju nisam napisao, a da za nju nisam imao potvrdu, dokument bilo iz crkvenih, državnih, partijskih, udbinih ili arhiva međunarodnih organizacija. Ono što sam istražio ostavit ću u arhivu da Crkva i narod imaju na raspolaganju i mogu njime okoristiti", pojasnio je mons. Batelja.

Uz samu knjigu podsjetio je kako su Nijemci gotovo sve svećenike u Sloveniji uhitili, stavili u logore, a jedan dio kamionima preko Sutle prebacili u Hrvatsko zagorje od kud su došli u Zagreb. Neki su u Zagreb dolazili i organiziranim vlakovima. Nadbiskup ih je gotovo sve zbrinuo. Spomenuo je i kako je 20.000 Slovenaca prebačeno preko granice.

"Nadbiskup Stepinac se putem Caritasa brinuo i zbrinuo sve prognane Slovence. Imamo lijepi broj zahvala slovenskih vjernika i svećenika koji su vidjeli nadbiskupovu blizinu", istaknuo je mons. Batelja.

Među svećenicima koje je nadbiskup Stepinac zbrinuo bilo je 95 redovnika različitih družbi te 438 biskupijskih svećenika, među kojima najviše iz Mariborske biskupije. Spomenuo je i slovenske svećenike koji su ubijeni na području Hrvatske.

"Čitajući ovu knjigu, može se doći do sigurnosti o blaženiku te rasti u ljubavi prema Bogu i bližnjemu u ponosu što ste dio Stepinčeve duhovne baštine", rekao je mons. Batelja.