PORUKE IZ KRAŠIĆA

SPASIO 535 PROGNANA SVEĆENIKA 'Blaženi mučenik Stepinac povezuje Crkvu u hrvatskom i slovenskom narodu'

Autor

ri

U Krašiću, rodnoj župi hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca, u subotu 19. listopada održan je sedmi susret hrvatskih i slovenskih katolika.

19.10.2019. u 13:54
Ispiši članak

Misno slavlje, na kojemu je sudjelovalo oko četiri tisuće hodočasnika, predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s hrvatskim i slovenskim biskupima predvođenim predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem i predsjednikom Slovenske BK ljubljanskim nadbiskupom Stanislavom Zoreom. Propovijedao je mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl, piše IKA.

Krašić je izabran kao mjesto susreta u znak zahvalnosti jer je bl. Stepinac tijekom Drugoga svjetskog rata od logora i moguće smrti spasio 535 svećenika Mariborske i Ljubljanske biskupije.

Na početku mise kardinal Bozanić pozdravio je hodočasnike i romare na hrvatskom i slovenskom jeziku. Spomenuvši dosadašnje susrete hrvatskih i slovenskih vjernika, kardinal je rekao da ih je na svim zajedničkim hodočašćima pratila Presveta Bogorodica Marija. Ona, Isusova Majka, naša je zajednička Majka, nebeska Majka slovenskih i hrvatskih katolika, rekao je kardinal Bozanić.

Ističući da je "Katolička Crkva najjača snaga i najvidljiviji znak vjerničkog, susjedskog i međunarodnog zajedništva", kardinal je rekao da su ovaj dan u Krašiću na hodočašću u rodnu župu velikog Marijinog štovatelja bl. Stepinca. Tu je započeo ovozemaljski život, tu je rođen za nebo.

"Blaženi mučenik Stepinac povezuje Crkvu u hrvatskom i slovenskom narodu na mnoge načine. Svoju je ljubav zauvijek zapečatio u teškim vremenima Drugog svjetskog rata kada je hrabro i pastirski brižno više od 500 prognanih slovenskih svećenika i redovnika primio u svoju nadbiskupiju da ih zaštiti od terora nacističkog režima“, rekao je kardinal.

Stoga je na ovom hodočašću posebno pozdravio slovenske i hrvatske svećenike i redovnike te im odao priznanje za požrtvovni svećenički rad i redovničko svjedočenje. Pozdravio je i bogoslove i sjemeništarce, rekavši da su oni uzdanica biskupija i redovničkih zajednica iz Slovenije i Hrvatske. Kardinal ih je potaknuo da im na putu njihova poziva uvijek svijetli uzor bl. Alojzija.

"Molite njegovu pomoć u svim pitanjima i nedoumicama života", potaknuo je kardinal svećeničke kandidate.

U homiliji je nadbiskup Cvikl istaknuo da je ovo zajedničko slovensko-hrvatsko hodočašće u prvom redu izraz zahvalnosti blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, koji je godine 1941., za vrijeme okupacije tadašnje Jugoslavije, primio 535 prognanih svećenika iz slovenskog područja što su ga zauzeli Nijemci. Ti slovenski svećenici iz tadašnje Mariborske i Ljubljanske biskupije, koji su bili iseljeni u Hrvatsku, na inicijativu kardinala Stepinca smješteni su po župama u Hrvatskoj te su tako bili spašeni od trpljenja u logorima; mnogi među njima spašeni su od smrti koja je tada prijetila na svakom koraku.

Zbog zaslijepljenosti ljudi, koji su tada kod nas nasilno preuzeli vlast, svećenici i, također, brojni nacionalno osviješteni laici, bili su prognani i postali su izbjeglice. Postali su kao bespomoćni janjci. A blaženi Alojzije Stepinac ih je primio i pokazao im svoju ljudsku veličinu i srce koje je gorjelo ljubavlju. Uistinu, po uzoru na Isusa, Dobroga Pastira, rekao je mons. Cvikl.

Pojasnio je da "njemačka okupatorska vlast u to vrijeme nije bila spremna podnositi svećenike, za koje se znalo da su ‘jedno s narodom naše zemlje’. Zato su ih prognali. Doista su se bojali da bi nacionalno osviješteni svećenici mogli postati velika prepreka njihovim ciljevima, među kojima je najprije bilo što prije germanizirati zemlju koju su zauzeli vojnom silom".

Govoreći kako se čovjek daruje kada u svoj poniznost prima bližnjega kao brata ili sestru, nadbiskup Cvikl rekao je "da nam se vidljivi povijesni trag takve ostvarene evanđeoske ljubavi otkriva kada gledamo okolnosti u kojima je tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac primao slovenske svećenike. To su bili teški trenutci kada su i njegovi domaći svećenici trebali pomoć. Njegovo djelovanje ističe ga kao muža širokog i otvorenog srca. U prognanim svećenicima prepoznao je Isusa, koji kao prognanik kuca na vrata. On ih je, unatoč teškim okolnostima i neimaštini, primio kao subraću". 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.