UBOJICA JE VEĆ ODAVNO NA SLOBODI

PUCNJI U FRATRE Obilježava se godišnjica okrutnog ubojstva fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića u Fojnici

Autor

bl

Svake godine sredinom studenog u Fojnici  obilježava se sjećanje na dvojicu franjevaca koje su ubili pripadnici Armije Bosne i Hercegovine. Tužna godišnjica protekne u znaku mise zadušnice i prigodnog programa, a u sjećanju subraće i vjernika fra Nikica Miličević i fra Leon Migić žive svakodnevno, jer vrijeme ne može izbrisati niti spomen na tragičan događaj niti zaboraviti plemenitost dvojice ubijenih franjevaca.

13.11.2021. u 12:19
Ispiši članak

Fojnica, gradić u srednjoj Bosni, našao se u ljeto 1993. godine u vihoru ratnih zbivanja. Dojučerašnji saveznici, Hrvatsko vijeće brane i Armija BiH zaratili su početkom srpnja kada je Armija BiH zauzela grad nakon čega je došlo do egzodusa nekoliko tisuća Hrvata koji su napustili svoje domove. Dio njih ipak je ostao u Fojnici, a posebnu brigu o njima vodili su fojnički fratri.

Godišnjica strašnih ubojstava fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića za obitelj, prijatelje i cijelo fojničko samostansko područje, kao i župe u kojima su djelovali, poput Bugojna i Busovače, zapravo je bolno sjećanje na tragediju koja je tijekom Domovinskog rata obilježila te krajeve. Unatoč brojnim zahtjevima koje su nadležnim institucijama uputili fratri fojničkog samostana, još uvijek nisu pronađeni niti procesuirani nalogodavci tog svirepog zločina. 

Ubojstvo u samostanu 1993. godine

Fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, gvardijan i vikar franjevačkog samostana u Fojnici ubijeni su na njegovu pragu 13. studenoga 1993. godine. Ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik Armije BiH koji je zbog tog zločina osuđen pa više puta pomilovan od bošnjačkog političkog vrha. Odavno je na slobodi. Hrvati Fojnice s pravom sumnjaju u istragu oko ovog strašnog zločina.

Kroničar fojničkog samostana fra Miroslav Krajinović Carko ovako je zabilježio ubojstvo gvardijana i župnika fra Nikice Miličevića i vikara i kapelana fra Leona Migića od strane vojnika Armije BiH, stoji na stranicama Bosne srebrene.

"Žalosni dan. Ubojstvo naše braće u 13 sati fra Nikice Miličevića gvardijana i župnika, fra Leona Migića vikara i kapelana. Pokoj vječni daruj im Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila njima. Počivali u miru Božjem.

'Na dan pogibije braća su slavila svetu misu, pripremili se za propovijed  i za svoje imendane...'

Dogodilo se ovako: U 12.55 čuo sam neku galamu. Pogledao sam kroz prozor. Vidim četvoricu, trojica u vojničkoj uniformi, četvrti u crnom kaputu. Jedan tjera pred sobom fra Leona i reče mu: 'Stoj tude na stepenicama!', koje vode u samostan.

Fra Leon je sišao sa stepenica i stao. Uto se pojavi fra Nikica. K njemu pristupi vojnik. Udari ga šakom u lice, nogom u međunožje, opsuje mu ustašku majku i potjera ga u samostan. Ubrzo, čuo se pucanj rafala od kojeg je ubijen fra Nikica, a fra Leon ranjen, i pao pred vratima blagovaonice. Ubojica je pristupio fra Leonu, udario ga nogom uz riječi: 'Diži se!' Kada se podigao, sasuo mu je rafal u zatiljak.

Zadnje riječi fra Leona bile su: 'Nisam ništa kriv', a fra Nikice, kad mu je ubojica rekao da će ga ubiti: 'Ubij!' Zločinac je izvršio svoj naum. Fra Nikica je pao među dva krila vrata na hodniku. Nakon zlodjela, povukli su se.

Ubrzo je stigla vojna policija. Ja sam bio pred muzejom, i otvorio im vrata. Drugi dio vojne policije uletio je u razgovornicu i naredio da svi poliježu i stave ruke za vrat. Tako ih je zatekla civilna policija i naredila da ustanu. Vojna policija, a i civilna, počeli su pregled po sestarskim prostorijama. Ja sam pošao za vojnom policijom i došao do vrata, i vidim gvardijana mrtva. Rekao sam: 'Moj gvardijan ubijen; ovo se nije dogodilo ni za vrijeme Turske.' Ugledah sestru Krunoslavu, reče mi: 'Ubili su fra Leona!'

Na dan pogibije braća su slavila svetu misu, pripremili se za propovijed na nedjeljnoj misi, a i za svoje imendane, sv. Nikola Tavelić - fra Nikica slavio, a fra Leon - brata Leona, ovčicu Božju. Fra Leon je bio miran. Ovčica Božja. Ljubio je Boga i sva stvorenja Božja. Najdraže mu je bilo, poslije obavljenih dužnosti, otići u prirodu, često uz pratnju životinja. Obradovao bi braću donoseći gljiva, voća i čajeva koje bi našao na šetnji. U grad nije zalazio i tako rijetko i svoje posjećivao. Fra Nikica je bio razgovorljiv. Dobra srca i svakom je pomagao govoreći: 'Daju nama, dajmo i mi drugima.' Za kuću se izvanredno brinuo. Kad bi pošao na duži put, pitao bi: 'Šta komu treba, nek napiše.' I zaista bi donio, pa ponešto i tko nije ništa tražio.

Braća su ležala mrtva. Počela saslušanja. Kad su policije otišle, počeo je spremanje braće. Sestre su pripravile potrebno, a Ivo Mijatović i Alojzije Skoković braću su oprali od krvi, obukli i stavili u lijesove. Oko 22 sata braću smo prenijeli u crkvu, pomolili se u tišini, izišli i povukli se u svoje sobe...".

Fra Nikica Miličević 

Nikica Miličević rođen je 18. rujna 1957. u selu Gojevići, općina Fojnica, u katoličkoj obitelji sa šestero djece.

Još kao dječak Nikica je pokazivao oštroumnost, brzinu u komuniciranju i spremnost na humor u svakoj prigodnoj situaciji. Nakon završene osnove škole i neuspješnog pokušaja odlaska u vojsku, u jesen 1972. odlazi u sjemenište, gdje je bio dobar učenik, ali i veoma dobar suradnik u pomaganju svojim kolegama. Četiri godine kasnije oblači franjevački habit i pristupa godini kušnje (novicijat), koju sa svojom generacijom provodi u Visokom. Nakon godine novicijata odlazi na Franjevačku teologiju u Sarajevu, gdje je bio glavni organizator predstava. Svečane zavjete polaže 3. listopada 1982., a za svećenika je zaređen 5. srpnja 1984. u Nedžarićima.

Mladi fra Nikica je sa službom započeo u Rami, a onda nastavio u Busovači i Bugojnu da bi se vratio u rodnu župu Fojnicu, koja mu je bila i posljednja župa.

Fra Leon Migić

Leon (Mato) Migić rođen je 23. studenog 1937. u Fojnici kao osmo dijete Nike i Ljubice, r. Tomičić

U sjemenište Mato je otišao poslije četvrtog razreda osnovne škole, 1950. godine, i tamo proveo osam godina. Od početka bio je miran i savjestan učenik. Volio je društvo, razgovore, pjesmu i dobro jelo.

Franjevački habit obukao je prvi put u ljeto 1957. godine u Visokom, kada je dobio ime Leon i otišao na godinu kušnje u samostan u Kraljevu Sutjesku. Godine 1959., nakon novicijata i sjemeništa, fra Leon započinje četverogodišnji studij u bogosloviji na Bistriku u Sarajevu. Za svećenika je zaređen 2. svibnja 1965. u crkvi sv. Ante na Bistriku.

Već ga je na prvoj župi u Varešu čekao veoma aktivan i bogat pastoralni rad, kao i na sljedećim župama u Kraljevoj Sutjesci, Vijaci, Zenici, Bugojnu, Podmilačju, Sivši, Bogićevcima i Vitezu. U ljeto 1991. došao je u Fojnicu, gdje je obnašao dužnost vikara samostana i fojničke župe sve do tragične smrti u studenom 1993. godine

Trajna uspomena na žrtvu fojničkih fratara

Izdana je i publicističko dokumentarna spomen knjiga Zorana Oroza - Pucnji u fratre koja opisuje dramatičan događaj i čuva od zaborava fra Nikicu i fra Leona.

Svake godine, na godišnjicu okrutnog ubojstva fratara u Fojnici 13. studenog, održava se komemoracija na koju dolaze brojni franjevci, fojnički vjernici kao i vjernici iz župa središnje Bosne.

Ova komemoracija je trajna uspomena na žrtvu fojničkih fratara koji su svojim životom posvjedočili ljubav prema Bosni i svome narodu, ali i podsjećanje na činjenicu da do dana današnjega nisu pronađeni nalagodavci ubojstva fratara, a ubojica odavno uživa slobodu.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.