PUTEM ČOVJEKOLJUBLJA

Prespavati ŽIVOT

Autor

mjš

Poznati filozof Sören Kierkegard pripovijeda jednu zanimljivu priču. Putujući je cirkus zastao u blizini jednog sela. Stanovnici sela se radovali zbog nečega novog u njihovom selu.

08.08.2019. u 14:40
Ispiši članak

Cirkus je započeo s predstavom malo podalje sela, u cirkuskom šatoru. Skoro su svi stanovnici sela gledali priredbu. Posebno je cirkuski klaun razveseljavao stanovnike sela svojim šalama. Međutim, u priredbi se dogodilo nešto neobično, prije zadnjeg čina, na binu je još jednom skočio klaun, iako je njegova točka davno prošla i počeo vikati: ''Vatra u selu, vatra u selu. Gori selo.''

Seljani nisu pohitali van, nego su ostali i dalje na svojim mjestima. Smatrali su da je sve to jedna dobra klaunova šala, jer je u onom svom kostimu trčao naokolo i vikao: ''Gori, gori''. Stanovnici sela su to shvatili kao izvanrednu točku, pljeskali i smijali se. A klaun je uzaludno pokušavao uvjeriti seljake u ozbiljnost situacije, no nitko mu nije vjerovao, jer on bijaše samo klaun koji jedino misli kako zabaviti publiku. Kad su ljudi konačno shvatili što se dogodilo, bilo je kasno, jer je selo u potpunosti izgorilo.

Na ovoj pripovijesti možemo objasniti tri temeljne postavke na koje su ljudi zaboravili:

Tko je budan, taj gleda preko sadašnjeg trenutka. Ljudi su u pripovijesti usmjereni na neke svoje potrebe (u ovom slučaju zabava). Oni ne računaju s nemogućim, iznenađujućim. Dok budnost poznaje jedan drugi, mnogo širi horizont, ona računa na neuobičajenosti koje dolaze od Boga. Čovjek svaki dan može očekivati iznenađenje ili čudo u svome životu. Čuda se događaju i nisu nestala, ali nestalo je čuđenja nas ljudi za te neobičnosti koje nas okružuju.

Tko je budan, taj ima hrabrosti za pokret. Seljanima u pripovijesti njihova komotnost postaje velikom zaprekom, jer se nisu pokrenuli i pošli na vijest klaunovu - njihov životni prostor je srušen. Budnost potiče hrabrost na polazak, pa i onda kad je riskantno poći i u nove životne prostore. Čovjeka je strah bilo što mijenjati jer smo mi navikli na svoje uobičajene životne navike. Neke promjene su dobre! Osobito one koje donosim slušajući Božji glas u sebi koji mi progovara preko moje savjesti u mojemu srcu.

Budnost razvija osjećaj za Boga i ljude. Stanovnici sela dali su klaunu određenu ulogu i nisu ga prihvaćali ozbiljno. Ne događa li se to isto i sa mnom? Gdje ja tako postupam s ljudima u mojoj okolini? Postupam li ja s Isusom jednako poput ovih seljana i određujem mu samo jednu, određenu ulogu koja vrijedi samo u jednom dijelu moga života? Budnost, otvorenost za Boga i ljude izgrađuje nerazorivo zajedništvo.

''Ne boj se, malo stado!'' Pozvani smo na budnost – a to znači uvidjeti ljude oko sebe u potrebi, svoje bližnje kako vape za toplinom i blizinom. Svatko od nas može sebe izgrađivati u čovjekoljublju. Nažalost mi spavajući – prespavamo svoj vlastiti život i nikad ne primijetimo potrebne oko sebe. Stoga je važno biti budan i otvoriti oči srca kako bi već danas prepoznao nekoga kome sam potreban.

Iz Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

''Ne boj se, stado malo: svidjelo se Ocu vašemu dati vam Kraljevstvo. Prodajte što god imate i dajte za milostinju! Načinite sebi kese koje ne stare, blago nepropadljivo na nebesima, kamo se kradljivac ne približava i gdje moljac ne rastače. Doista, gdje vam je blago, ondje će vam i srce biti.

Neka vam bokovi budu opasani i svjetiljke upaljene, a vi slični ljudima što čekaju gospodara kad se vraća sa svadbe da mu odmah otvore čim stigne i pokuca. Blago onim slugama koje gospodar, kada dođe, nađe budne! Zaista, kažem vam, pripasat će se, posaditi ih za stol pa će pristupiti i posluživati ih. Pa dođe li o drugoj ili o trećoj straži i nađe ih tako, blago njima!

A ovo znajte: Kada bi domaćin znao u koji čas kradljivac dolazi, ne bi dao prokopati kuće. I vi budite pripravni jer u čas kad i ne mislite Sin Čovječji dolazi.''

Na to će Petar: ''Gospodine, govoriš li tu prispodobu samo za nas ili i za sve?''.

Reče Gospodin: ''Tko li je onaj vjerni i razumni upravitelj što će ga gospodar postaviti nad svojom poslugom da im u pravo vrijeme daje obrok? Blago onome sluzi kojega gospodar kada dođe nađe da tako radi. Uistinu, kažem vam, postavit će ga nad svim imanjem svojim''.

No rekne li taj sluga u srcu: ''Okasnit će gospodar moj'' pa stane tući sluge i sluškinje, jesti, piti i opijati se, doći će gospodar toga sluge u dan koji mu se ne nada i u čas koji i ne sluti; rasjeći će ga i dodijeliti mu udes među nevjernicima.

I onaj sluga što je znao volju gospodara svoga, a nije bio spreman ili nije učinio po volji njegovoj, dobit će mnogo udaraca. A onaj koji nije znao, ali je učinio što zaslužuje udarce, dobit će malo udaraca. Kome je god mnogo dano, od njega će se mnogo iskati. Kome je mnogo povjereno, više će se od njega iskati''.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.