POČIVAO U MIRU BOŽJEM

Prerano preminuo omiljeni zagrebački svećenik: U službi je proveo tri desetljeća...

Autor

bkk

Velečasni Alfred Kolić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, preminuo je u petak u 55. godini života i 30. godini svećeništva, priopćeno je iz Zagrebačke nadbiskupije.

13.10.2023. u 12:05
Ispiši članak

Velečasni Alfred Kolić rođen je 15. ožujka 1969. godine u naselju Jurumleri, predgrađu Skopja, glavnoga grada Sjeverne Makedonije, kao najmlađe od dvanaestero djece oca Jozefa i majke Paške rođ. Nuić. Prvih šestero djece obitelji umrlo je do druge godine života, a šestero ih je preživjelo.

Kršten je 30. ožujka 1969. godine u katedralnoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Skopju, a sakrament potvrde primio je u župnoj crkvi Svetih Anđela Čuvara u Uroševcu (Kosovo). Iz makedonske prijestolnice obitelj je najprije preselila u Uroševac na Kosovu, a potom u Hrvatsku u Veliku Goricu na područje Župe sv. Petra i Pavla, gdje se trajno nastanila.

Životni put

Nakon završene osnovne škole (na Kosovu), 1983. ulazi u Dječačko sjemenište na Šalati u Zagrebu, gdje je 1987. godine maturirao u Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika (danas Nadbiskupska klasična gimnazija). Po odsluženju vojnog roka, u jesen 1988. godine primljen je u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu kao svećenički kandidat Zagrebačke nadbiskupije, te akademske godine 1988./1989. upisuje filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, na kojem je diplomirao 1993. godine.

Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Za đakona je zaređen u zagrebačkoj katedrali 10. listopada 1993., a za prezbitera Zagrebačke nadbiskupije 26. lipnja 1994. po rukama zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. Mladu misu slavio je 10. srpnja 1994. godine u Župi sv. Petra i Pavla u Velikoj Gorici.

Od Velike Gorice, preko Gline do Zagreba

Svoje svećeničko služenje započeo je u srpnju 1994. godine kao župni vikar u Župi sv. Petra i Pavla u Velikoj Gorici, gdje ostaje godinu dana, do 27. kolovoza 1995. Potom je premješten u Župu BDM Žalosne u Zagrebu – Špansko, gdje istu službu župnog vikara obnaša sljedeće dvije godine, od 1. rujna 1995. do 17. kolovoza 1997. Zatim je još godinu dana, od 24. kolovoza 1997. do 25. kolovoza 1998., bio župni vikar u Župi sv. Mateja Apostola i Evanđelista u Zagrebu – Dugave, te dvije godine, od 30. kolovoza 1998. do 25. kolovoza 2000., župni vikar u Župi sv. Blaža u Zagrebu.

Preminuo vlč. Milan Pavlek, u svećenstvu proveo 50 godina

Nakon toga dolazi u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu, gdje od 1. rujna 2000. do 20. kolovoza 2001., vrši službu pomoćnog vicerektora (pomoćnog odgojitelja bogoslova). Nakon godine dana službovanja u Bogosloviji vratio se u župni pastoral te je četiri godine, od 2. rujna 2001. do kraja kolovoza 2005. vršio službu upravitelja Župe sv. Petra i Pavla u Zagrebu – Bešići.

Župnik na Malešnici

Potom je osam godina, od kolovoza 2005. do ljeta 2013. godine, vršio župničku službu u Župi sv. Ivana Nepomuka u Glini, u Župi sv. Ilije Proroka u Maji, u Župi Ranjenog Isusa u Maloj Solini te sedam godina, od kolovoza 2005. do ljeta 2012., župničku službu u Župi sv. Franje Ksaverskog u Viduševcu. Ujedno mu je od 15. listopada 2005. do 2011. bila povjerena služba bilježnika Glinsko-petrinjskog dekanata, a od 2011. do 2013. godine služba dekana Glinsko-petrinjskog dekanata.

Dana 31. svibnja 2013. ekskardiniran je iz Sisačke biskupije i inkardiniran u Zagrebačku nadbiskupiju. U srpnju 2013. zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovao ga je župnikom u Župi Bezgrešnog začeća BDM u Zagrebu – Malešnica-Oranice. Župu je zapisnički preuzeo na upravljanje krajem kolovoza 2013. godine.

Zbog zdravstvenog stanja u srpnju 2023. godine formalno je razriješen službe župnika u Župi Bezgrešnog začeća BDM u Zagrebu – Malešnica-Oranice te je upućen na bolovanje.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.