POČIVAO U MIRU
Preminuo fratar kojeg su progonili zbog Gotovine: Njegov 'Put spasa' spasio je velik broj Bošnjaka
U Samostanu sv. Ante na Humcu, okrijepljen svetim sakramentima, u nedjelju, 9. studenoga, blago je u Gospodinu preminuo njegov sluga, svećenik i brat fra Petar (Stjepan) Krasić, u 91. godini života, 73. godini redovništva i 68. godini svećeništva, priopćila je Hercegovačka franjevačka provincija.
Sveta misa zadušnica, sprovodni obredi i ukop slavit će se u utorak, 11. studenoga 2025., u 15 sati, na groblju Podadvor u Čitluku. Pokojnikovo tijelo bit će izloženo od 14 sati ispred mjesne mrtvačnice. Fra Petar je bio po mnogočemu poseban, a prije više od dva desetljeća našao se, kako piše Večernji list BiH ni kriv ni dužan,u središtu međunarodne priče. Naime, njegovo ime našlo se na listi 12 osoba iz BiH kojima zemlje EU zbog pomoći ratnim zločincima i opstrukciji provede Daytonskog sporazuma zabranjuju ulazak u EU, te je bio jedini Hrvat među njima.
Bilo je to vrijeme kad se provodila žestoka haranga protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini, a fra Petar Krasić bio je osumnjičen da krije generala Antu Gotovinu koji će kasnije i dokazati svoju nevinost. Fra Petar Krasić je početkom srpnja 2003. godine od Večernjakovih novinara dobio informaciju da je njegovo ime na popisu nepoželjnih. O tome je za Večernji list progovorio i desetljeće i pol kasnije, kad je sve bilo gotovo, a Gotovina slobodan čovjek.
"To su bile insinuacije i laži, kao što je lakrdija i ona crna lista. Staviti moje ime uz imena nekih ratnih zločinaca je, najblaže rečeno, bezobrazno i nekorektno. Ja sam bio, između ostalog, jedan od organizatora Ceste spasa koja ide baš ovuda kraj Masne Luke i kojom je spas našlo više od 300 tisuća Muslimana-Bošnjaka", rekao je tada za Večernji.
Brojne zasluge
Podsjetimo, fra Petar (krsnim imenom Stjepan) rođen je 2. kolovoza 1935. godine u Čitluku. Od srpnja 1980. godine djelovao je u Masnoj Luci na Blidinju, gdje je proveo gotovo cijeli ostatak života. Od 1980. do 2010. bio je upravitelj kapelanije Polja sa sjedištem u Masnoj Luci, gdje je vodio izgradnju Franjevačke kuće, crkve sv. Ilije, Kuće molitve i likovne galerije. Predvodio je i gradnju crkve Gospe Snježne na Barzonji te, uz pomoć vjernika, obnovio i izgradio više grobljanskih kapelica na planinskim predjelima Blidinja. Upravitelj Franjevačke kuće u Masnoj Luci ostao je do ljeta 2022., a potom je tamo djelovao kao ispovjednik. U veljači 2024. preselio je u Franjevački samostan na Humcu, gdje je i preminuo.
Fra Petar je ostavio dubok trag i na kulturnom, pastoralnom i društvenom području. Godine 1990. bio je jedan od organizatora izgradnje puta od Rakitna do Doljana, koji je u ratnim godinama postao "put spasa“. Njegovim vizionarskim zalaganjem osnovan je Park prirode Blidinje. Godine 1994. sudjelovao je u utemeljenju Radioamaterskog saveza Hrvatske zajednice Herceg-Bosne te je bio utemeljitelj likovne kolonije Brijeg – Masna Luka.
Posušje: Mjesto na križanju puteva i na granici svjetova
Bio je strastveni ljubitelj prirode i životinja, osobito pasa, te jedan od osnivača Lovačkog i Kinološkog saveza Bosne i Hercegovine. Kao međunarodni kinološki sudac stekao je najviši stupanj FCI suca za sve pasmine pasa, kao i zvanje suca za rad svih lovačkih pasa, te je jedan od najzaslužnijih za očuvanje autohtone pasmine – bosanskohercegovačkog pastirskog psa tornjaka. Za svoj predani rad i doprinos kulturnom, vjerskom i društvenom životu fra Petar Krasić primio je velik broj priznanja, povelja i plaketa, piše IKA.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.