Predstavljena knjiga o posljednjim propovijedima Alojzija Stepinca

“Pred nama je zbirka od deset propovijedi kardinala Stepinca, posljednjih propovijedi njegova života, posljednjih riječi koje je zapisao”, kazao je dr. Bodrožić. Propovijedi su izgovorene u božićnom ciklusu od 25. prosinca 1959. do 2. veljače 1960.

“Ono što me se posebno dojmilo je to da on skrbi kao pastir za vjerodostojan život. Pripremane i izgovorene za puk, ove propovijedi su napisane jednostavnim stilom i potkrijepljene s dosta primjera iz života svetaca, a napose mu je bilo drago navoditi primjere iz života crkvenih otaca”, kazao je prof. Bodrožić.

Također je naglasio da je nadbiskup Stepinac u svojim nastupima izravan, ne okoliša, već daje jasno i glasno pouke, poticaje i smjernice za svoj puk. On je istinski duhovni vođa koji se ne koleba u onome što govori, već sa svom sigurnošću ističe najbitnije sadržaje i svoje vjernike opominje na vjerodostojan kršćanski život, istaknuo je.

“On ne propovijeda teološka mišljenja niti se brine oko toga tko će što reći ili misliti, što je postala kao bolest suvremenih propovjednika koji počesto gube sigurnost u istinitost Božje objave pa propovijedaju razne teorije i kalkulacije, sve samo ne Boga i Njegovu istinu. Stepinac, naprotiv, propovijeda objavljenu Božju istinu jer je svjestan odgovornosti da mora svoje vjernike poticati na čist i ispravan kršćanski život”, zaključio je dr. Bodrožić.

Dr. sc. Claudia Stahl, sutkinja koja je autorica biografske knjige o kardinalu Stepincu na njemačkom jeziku, istaknula je da ovakva knjiga ne bi bila moguća u Njemačkoj. “Ova dvojezična hrvatsko-njemačka knjiga uistinu je mali europski projekt koji pokazuje međunarodno značenje bl. Alojzija, mučenika bez granica”, zaključila je.

U ovih deset propovijedi obuhvaćen je božićni ciklus koji počinje Kristovim rođenjem, a završava likom starca Šimuna, koji je prispio do cilja svoje čežnje, vidjeti svoga Spasitelja. Ove propovijedi su kao posljednja sinteza ili mali sažetak Stepinčeva razmišljanja, a pisane su u vrlo teškim okolnostima. Prije Božića 1959. kardinal Stepinac je bio zarobljen već 13 godina, teško bolestan i pod prijetnjom novog sudskog procesa, kazala je dr. Stahl.

Od propovijedi je, među ostalim, izdvojila onu o sv. Antunu pustinjaku od 17. siječnja 1960. godine u kojoj se kardinal protivi javnom ponižavanju vjere u tisku i na skupovima i naziva sadašnjost ni za dlaku boljom od Antunova vremena koje je bilo obilježeno progonom kršćana.

Posljednjih deset propovijedi, istaknula je, sadrži nekoliko motiva koji su nadbiskupa Stepinca pratili kroz cijeli život. Jedan od njih je odnos kršćanstva i židovstva te kršćanska zapovijed ljubavi.

Dr. sc. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, skrenuo je pozornost na zlonamjerni govor koji se pojavljuje gotovo svaki čas u nekim tiskovinama ili u javnosti, da su neki crkveni ljudi sakrili ili izmanipulirali zapisnik nadbiskupa Stepinca koji je on sastavio nakon razgovora s Titom 4. lipnja 1945.

“Ovih sam dana također primio i nekoliko pisama u kojima se želi reći, pa i u javnost progurati, da se dovede u sumnju spaljivanje Stepinčeva srca. Mi živimo u jednom čudnom vremenu koje jednostavno želi zanemariti povijesne činjenice”, zaključio je mons. Batelja.

Postulator je također naglasio da iz ovih propovijedi izbija da je nadbiskup Stepinac duboko uronjen u otajstvo Krista i njegove Crkve i da je proživljavao dane kušnje i patnje u stalnoj molitvi za one koji su ga mrzili, osudili i progonili. “Ove propovijedi nastale su u agoniji pred smrt i nadbiskup je toga svjestan i to nagovješćuje”, istaknuo je mons. Juraj Batelja.

Predgovor knjizi napisao je nadbiskup Nikola Eterović, apostolski nuncij u Njemačkoj, dok je autorica pogovora dr. sc. Claudia Stahl.

Među ostalima, predstavljanju knjige nazočili su i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman.