Predstavljen novi hrvatski katolički prijevod Biblije: 'Najljepši mogući božićni dar'

 Riječ je o prvom cjelovitom katoličkom prijevodu Svetoga pisma prevedenom izravno s izvornika – hebrejskoga, aramejskoga i grčkoga – oblikovanom tako da bude vjeran izvorniku, a istovremeno pristupačan suvremenom čitatelju. Novi prijevod predstavili su nadbiskup vrhbosanski i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Tomo Vukšić, dok je riječ zagrebačkoga nadbiskupa mons. Dražena Kutleše pročitao pomoćni biskup zagrebački mons. Marko Kovač. O prijevodu su govorili i bibličar i svećenik Varaždinske biskupije Mladen Horvat te Boris Beck s Fakulteta političkih znanosti.

Nadbiskup Vukšić istaknuo je kako smatra osobito prikladnim da se Govor Božji, preveden na hrvatski standardni jezik, predstavi javnosti uoči svetkovine Utjelovljenja Logosa. Izrazio je uvjerenje da je Providnost upravo tako posložila okolnosti da se Govor Božji i opisi Božjega djelovanja, sadržani u Bibliji, ovim prijevodom na suvremen način "pohrvate", odnosno utjelove u hrvatski jezik i kulturu upravo uoči Božića. U ime Biskupske konferencije BiH, mons. Vukšić čestitao je svima koji su, kako je rekao, u to djelo ugradili svoje sposobnosti, vrijeme i znanje te hrvatskoj javnosti uručili "najljepši mogući božićni dar".

U tekstu zagrebačkog nadbiskupa mons. Kutleše istaknuto je kako projekt novog prijevoda, ostvaren u suradnji kršćanskih vjeroispovijesti, nosi snažnu ekumensku dimenziju. Radost je, naveo je, vidjeti kako se Sveto pismo, zajednički i neiscrpni izvor vjere, prenosi u duhu jedinstva. Kutleša je ocijenio kako svaki novi prijevod postaje služba Riječi Božjoj i svjedočanstvo nade za budućnost, podsjetivši da Sveto pismo nije samo zbirka drevnih tekstova, nego Bogom nadahnuta riječ. Naglasio je i da je za vjernike Biblija "kruh života" i putokaz koji poziva da se od tame okrenu Kristu, Svjetlu svijeta.

FOTO: Lucija Ocko / CROPIX

Na prijevodu su radila 23 prevoditelja

Zagrebački nadbiskup upozorio je i da se gotovo 1400 godina hrvatske kršćanske povijesti ne može razumjeti bez Biblije. Prevođena i prepisivana kroz stoljeća, Biblija je, istaknuo je, bila čuvarica hrvatskoga kulturnog, jezičnog, etničkog i identitetskog nasljeđa, a biblijski prijevodi snažno su utjecali na oblikovanje hrvatskoga književnog jezika. Mnogi standardizirani izrazi, metafore i etički obrasci, dodao je, izravno su proizišli iz Svetoga pisma, zbog čega se s pravom može reći da je Biblija majka hrvatske pismenosti i duhovne baštine.

Nakon više od dvadeset godina rada objavljen novi hrvatski katolički prijevod Biblije

Kutleša je naglasio kako novi prijevod osobitu pozornost posvećuje jasnoći i ljepoti hrvatskoga jezika, kako bi biblijski tekst bio razumljiv onima koji se s njim susreću prvi put, ali i duhovno hranjiv onima koji ga čitaju cijeloga života. Stručan rad bibličara i prevoditelja, kao i ekumenska suradnja u njegovoj pripremi, jamče vjernost izvorniku i otvorenost, istaknuo je. Poželio je da novi prijevod bude plodan izvor za teologe, nadahnuće umjetnicima i književnicima, ali prije svega svakodnevni kruh za sve vjernike. Na prijevodu su radila 23 prevoditelja, pri čemu je Božo Lujić uredio knjige s hebrejskog i aramejskog, a Mato Zovkić knjige s grčkog jezika. Redaktor za hebrejski jezik bio je Kotel Da-Don, dok su hrvatsku jezičnu stilizaciju obradili Marko Alerić i Boris Beck. Novi prijevod Biblije objavili su Hrvatsko biblijsko društvo iz Zagreba, splitska nakladna kuća Verbum i Naša ognjišta iz Tomislavgrada.