Ova je blaženica trajno odredila identitet Bosne: Hrvati su posebno ponosni na nju

Katarina se rodila oko 1424. godine u Blagaju, kao kći Stjepana Vukčića Kosače, istaknutog bosanskog velikaša, i Jelene koja je potjecala iz zetske kneževske kuće Balšića. Godine 1446. oženio ju je kralj Stjepan Tomaš Ostojić (1443.-1461.) s kojim je imala dvoje djece, Sigismunda i Katarinu.

Vjersku je pouku primila od bosanskih franjevaca, a ona i suprug promicali su katoličku vjeru. Među ostalim, Katarina je sagradila crkvu Sv. Katarine u Jajcu. Nakon smrti muža, posljednjeg bosanskog kralja, ostala je i dalje kao kraljica majka na dvoru.

Nakon pada Bosne 1463. godine i kraljeva pogubljenja, spasila se bijegom u Dubrovnik, a potom u Rim, ali su joj djeca odvedena u tursko zatočeništvo gdje su poslije i poturčena. Kao kraljevska bjegunica pred Turcima, od pape Pavla II. (1464–1471.) i Siksta IV. (1471.-1484.) dobila je izdašnu pomoć te je, s nekoliko svojih dvorskih ljudi, također emigranata, mogla živjeti dostojanstveno.

FOTO: Pixabay

Baštinici bosanskog kraljevstva

Bila je članica žive franjevačke trećoredske zajednice. Kad je osjetila da joj se bliži posljednji čas, a smatrala se jedinom zakonitom predstavnicom bosanskog kraljevstva, 20. listopada 1478. godine, uz prisuće sedmorice franjevaca, dala je zapisati svoju posljednju volju.

Među ostalim, nadarila je franjevačku crkvu Araceli, gdje će biti pokopana. Stvari iz svoje dvorske kapele poklonila je hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu, a svetačke moći namjenjuje svojoj crkvi Sv. Katarine u Jajcu. Preminula je 25. listopada 1478. godine.

Ova svetica utjecala je na milijune: Zbog njezina čina hrvatska glumica postala je redovnica

Osnovna poruka njezine oporuke jest da je papu Siksta IV. i njegove nasljednike imenovala baštinicima bosanskog kraljevstva, s tim da ga predaju njezinu sinu Sigismundu, odnosno njezinoj kćeri Katarini ako se s islama vrate katoličkoj vjeri. Inače, Sveta stolica ostaje vlasnicom bosanskog kraljevstva.