Oduševili objavom o običajima priprave za Božić: 'Sve počinje blagdanom svete Lucije'

Senjski zbornik posvetio je objavu tradiciji i običajima priprave za Božić. "Blagdanom Svete Lucije (13. 12.), na području Krivoga Puta, započinje razdoblje priprema za Božić, piše mr. sc. Aleksandra Vlatković u radu Godišnji običaji primorskih Bunjevaca, objavljenom u Senjskom zborniku 32, 317-348 (2005.)", započeli su.

"Na taj dan ljudi su na cijelom istraživanom području u posudice sijali pšenicu koja bi niknula i narasla do Božića. Ovaj običaj vrlo je raširen i u današnje vrijeme, jednako je popularan u gradskim i seoskim sredinama. Kazivači na čitavom području Krivog Puta sjećaju se da su u vrijeme njihova djetinjstva, dakle u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, na dan Svete Lucije, ponegdje i na dan Svete Katarine ili Svete Barbare, sijali pšenicu ili ječam u nekoliko tanjurića.

Svaka posudica sa pšenicom posvećivala se pojedincu, te su pšenicu najčešće sijali u onoliko posuda koliko ima članova obitelji, ili se jedna posudica s pšenicom posvećivala većem broju osoba, pa se prema rastu pšenice određivala budućnost, odnosno uspjeh svake pojedine osobe u idućoj godini. Prema kazivanju Milke Prpić Markine iz Veljuna pšenica se sijala u tri posudice, kao simbolika Svetog Trojstva. Već izrasla, zelena pšenica stavljala se na badnji stol oko božićnog kruha, a kasnije pod bor, i tu je stajala do Sveta tri kralja kada se iznosila iz kuće, ali se nije bacala već su ju davali blagu, miješali u sjeme koje će se na proljeće sijati ili je stavili na gumno.

Stara vjerovanja

Vjerovalo se da će tako zaštiti blago od ugriza zmije, osigurati pšenici bolji rast ili da će kokoši bolje nesti jaja.U novije vrijeme, nakon Drugog svjetskog rata, kada se velik broj stanovnika iz ovih mjesta počeo trajno nastanjivati u Senju, pšenicu su, kako mi je ispričala Jadranka Tomljanović, odnosili na Nehaj da ju pojedu ptice, a njezina obitelj tako radi i danas.

Stigao je blagdan svete Lucije: Znate li zašto se danas sije pšenica?

To tumači naputkom svoje bake, koja je naglašavala da se blagoslov ne smijebacati "i nije dala čak ni…mrve kruha, od jaja ljuske…to se nije dalo da se istresa u smeće nego se stavljalo u papir i bacalo u vatru". U razdoblju od Svete Lucije do Božića u svim mjestima na području Krivoga Puta rašireno je vjerovanje o određivanju vremenskih prilika za pojedine mjesece u godini na temelju vremena tijekom tog dvanaestodnevnog razdoblja."