ZNANSTVENI SKUP

Obilježavanje 50. obljetnice Zagrebačke Biblije

Autor

mn/ika

U sklopu prvog međunarodnog znanstvenog skupa "Hrvatski prijevodi Biblije – jezikoslovni i kulturni pristup”, kojeg od 26. do 28. rujna priređuje Odjel za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkog društva (HFD) i Katolički bogoslovni fakultet (KBF) Sveučilišta u Zagrebu, u srijedu 26. rujna obilježena je 50. obljetnica Zagrebačke Biblije u organizaciji Kršćanske sadašnjosti iz Zagreba.

27.09.2018. u 09:06
Ispiši članak

Uz ostale uzvanike svečanosti u dvorani "Vijenac“ Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu nazočili su predsjednik i član skupštine Kršćanske sadašnjosti zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško i prof. dr. sc. Stjepan Baloban, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. fra Mario Cifrak, direktor i glavni urednik Kršćanske sadašnjosti dr. sc. Stjepan Brebrić, predstavnici vjerskog, društvenog, znanstvenog i kulturnog života. U sklopu obilježavanja održan je okrugli stol u povodu 50. obljetnice tiskanja Zagrebačke Biblije "Zagrebačka Biblija – vrijeme – okolnosti – značenje“.

Na okruglom stolu govorili su dr. sc. Katica Knezović, profesorica filozofije odgoja, etike i bioetike na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zatim novinar, književnik i prevoditelj Marko Grčić te akademik Ivan Golub.

Prof. Knezović je iznijela detaljni povijesni presjek nastanka Zagrebačke Biblije u izdanju izdavačke kuće "Stvarnost“. Na prijevodu Biblije, započetom krajem 1966., radili su bibličari s Katoličkog bogoslovnog fakulteta, a ključnu ulogu u njezinu nastanku imao je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper, rekla je Knezović.

Akademik Golub je istaknuo kako Biblija ima važnost ne samo za vjeru već i za jezik pojedinog naroda. Podsjetio je na prijevod Svetoga pisma na hrvatski jezik u 17. stoljeću isusovca Bartola Kašića te kako je prvi tiskani prijevod cijeloga Svetoga pisma na hrvatski jezik, koji je načinio franjevac Petar Katančić, objavljen 1831. u Budimu.

Grčić je istaknuo kako je posebnost Zagrebačke Biblije to što su na njoj radili ljudi iz Crkve i izvan nje. Uz književnika Juru Kaštelana, istaknuo je, ključnu ulogu u tome pothvatu imali su Bonaventura Duda, Jerko Fućak i Josip Torbar.

Nakon kraće stanke uslijedilo je predstavljanje dviju knjiga. Knjigu Bože Lujića "Biblijsko svjetlo vjere na putu života. Biblijske teme vezane uz egzistenciju suvremenog čovjeka“ predstavili su prof. dr. sc. Mario Cifrak, prof. dr. sc. Nikola Hohnjec te dr. sc. Stjepan Brebrić.

Uslijedilo je zatim predstavljanje Zbornika u čast profesora dr. sc. Bože Lujića, OFM povodom 70. godine života "Znat će da prorok bijaše među njima (Ez 33,33)“ (ur. Stipe Kljajić i Mario Cifrak). U predstavljanju Zbornika sudjelovali su doc. dr. sc. Andrea Filić koja je predstavila iznimno plodan znanstveno-istraživački rad dr. sc. Bože Lujića, dekan Franjevačke teologije u Sarajevu prof. dr. sc. Danimir Pezer te sam autor.

Nakon toga je predstavljena knjiga Nade Babić "Hrvatski prijevodi Novoga zavjeta od 20. stoljeća“. U predstavljanju su sudjelovali prevoditelj dr. sc. Mate Maras, prof. dr. sc. Zrinka Jelaska te dr. sc. Nada Babić.

U sklopu svečanog obilježavanja 50. obljetnice Zagrebačke Biblije u predvorju Nadbiskupijskog pastoralnog instituta priređena je izložba Biblija iz zbirke Biblija Siniše Vukovića na različitim svjetskim jezicima. Predstavljen je i Vukovićev Čakavski pištular. U predstavljanju su sudjelovali akademik Tonko Maroević i književnik Siniša Vuković.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.