NE MOŽE SE BEZ BOŽJEG DANA

Nadbiskup Barišić: Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi, biti obitelj

Autor

lb/h

Splitsko-makarski nadbiskup, monsinjor Marin Barišić predvodio je u nedjelju, na blagdan uskrsnuća Isusa Krista svečano euharistrijsko slavlje s blagoslovom u crkvi Sv. Dujma i tom prilikom poručio kako se s Bogom- pobjednikom života možemo suočiti sa svim životnim nevoljama i poteškoćama, a naglasio je i važnost neradne nedjelje.

21.04.2019. u 13:55
Ispiši članak

Barišić je istaknuo kako je za ulazak u otajstvenost uskrsnuća potrebno udivljenje, poniznost, iskrenost, kontemplacija, govor tišine i ,iznad svega, milosni dar i hod vjere. Potrebno je sići s prijestolja svoga ega na razinu učenika, prihvatiti istinu da smo stvorenje kojem je potrebno obraćenje i spasenje, rekao je nadbiskup.

Dodao je i kako često ne razumijemo Božje riječi i geste jer smo daleko od njegove logike te da pitanje o smislu života muči svakog pojedinca, ali i pitanja o obitelji, ljubavi, braku, radu, zaradi, bogatstvu, siromaštvu, požrtvovnosti, solidarnosti, Crkvi, pravdi, napretku. Naš je život poput kviza, puno je pitanja, od najjednostavnijih, svakodnevnih gdje se dobro snalazimo i lako dajemo odgovore, do onih složenijih na koja smo manje sigurni u točnost odgovora, rekao je.

"Događaj uskrsnuća je temeljno i nezamjenjivo djelo Božje ljubavi, jer se u otvaranju posljednjeg životnog pitanja daje odgovor koji se tiče svih ljudi i povijesti spasenja čitavog stvorenog svijeta, nadilaze se svi strahovi i opraštaju sva učenička zatajenja", poručio je monsinjor Barišić.

"Grob nastaje i dominira tamo gdje nema novih života, gdje je nasilje nad djecom i ženama, sebičnost, kriminal, tamo gdje je nestalo razgovora, blizine, oproštenja, solidarnosti, dobrote, odgovornosti, pravde, mira, vjere, nade i ljubavi", dodao je.

U životu treba dati mjesta i vremena Bogu 

Zato, rekao je, nikada ne treba zaboraviti na Kristovo uskrsnuće. Ne treba se bojati Božje pobjede nad smrću i treba dati mjesta i vremena Bogu u našem životu. 

"Kršćani prvih stoljeća uhvaćeni u nedjeljnom slavlju i osuđeni na smrt iskreno i jasno odgovaraju svojim sucima -  ne možemo bez nedjelje. Danas i mi želimo reći i na to podsjetiti sve naše zakonodavce i poslodavce -  ne možemo bez nedjelje. Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi, biti obitelj. Nedjelja spašava naše ljudsko i božansko dostojanstvo, dostojanstvo braće i sestara, sinova i kćeriju Božjih. Zato neradna i slavljenička nedjelja nije ni protiv koga već je zajednički spasonosni poklik svih sindikata, radnika, udruga, vjernika, građana, drugih vjera i svjetonazora, majki, žena, muževa, djece, obitelji. Doista ne možemo bez nedjelje Uskrsa", rekao je nadbiskup Barišić.

Misu je zaključio čestitkom za Uskrs i poručio da oslobođeni ropstva grijeha i spona smrti, radosna srca trebamo koračati svijetom kao svjedoci uskrsloga Gospodin, kao kršćani - Kristovi učenici u kojima odjekuje radosna vijest, odgovor na pitanje čovjekova života i konačnog smisla: Krist uskrsnu, doista uskrsnu! Aleluja! Aleluja!

Nakon misnog slavlja Splićani i njihovi gosti će uz bogati glazbeni program od 11 do 14 sati moći uživati u Slasnom uskršnjem jutru kojeg je organizirala gradska turistička zajednica, pekara Babić i Dalmacijavino.

Svi koji se u to vrijeme nađu na Rivi moći će uživati u tisuću porcija sirnica,  tisuću čaša prošeka i tisuću šarenih pisanica koje su izradili korisnici Centra Juraj Bonači, dok su učenici Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split napravili tisuću prigodnih privjesnica za sirnice.

Biskup Košić: Pravi vjernik se bori i ne odustaje jer zna da je pobjedu već izvojevao Krist

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je svečano misno slavlje na svetkovinu Kristova uskrsnuća, u nedjelju 21. travnja, u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku. U koncelebraciji bili su generalni vikar mons. Marko Cvitkušić, katedralni župnik preč. Marko Karača i katedralni supsidijar preč. Milan Begić, a služio je đakon Ivan Ćorić.

U homiliji osvrnuvši se na pročitanu Božju Riječ i čitanje iz Djela apostolskih biskup je rekao kako Petar sebe i apostole doživljava kao svjedoke govoreći: On nam i naloži propovijedati narodu i svjedočiti: ovo je onaj kojega Bog postavi sucem živih i mrtvih. „Riječ ‘poslanje /poslanik’ dolazi od grčke riječi ‘apostole /apostolos’, tj. latinskom ‘missio /missus’. Apostol je dakle, misionar – poslanik koga Isus šalje kao svojega učenika da propovijeda o njemu. Dakle, učenici Isusovi, vidimo kako to Petar opisuje, ne govore samo neki naučeni novi nauk, nego oni svjedoče o osobi Isusa Krista – oni su ‘martyri – svjedoci’, što je naziv i za mučenike.

Biti apostol znači biti svjedok, i to o onome što si sam doživio, što Ti je Bog učinio, i za to svjedočeći spreman i krv svoju proliti. To su svi apostoli i doživjeli, bili su – kao i naš zaštitnik sveti Kvirin – mučenici. Svi mi, kršćani, pozvani smo dakle i poslani drugim ljudima da im naviještamo tu istinu o Isusu Kristu. I to ne samo riječima, nego i riječima i djelima i ponašanjem. Zapravo, rekao bih najvažniji su naši stavovi koji trebaju biti u skladu s Kristovima pa će onda oni koji nas susreću i promatraju moći upoznati snagu koja nas pokreće, ljubav koja nas goni, Isusa koji nas nadahnjuje i daje nam mir.

Riječ je prije svega o tome kakav je naš odnos prema drugima, prema životu i prema svijetu. U tome se ogleda naša vjera koju moramo svjedočiti pred našim bližnjima: u kući i u obitelji, na poslu sa suradnicima, u krugu naših prijatelja, u čitavoj domovini i svijetu. Kakvi su ti naši stavovi koji nas pokreću, što je naša motivacija i uzrok zašto činimo to što činimo i da se ponašamo kako se ponašamo? Uskrs nam danas poručuje da je naša budućnost svijetla, da naš život ima perspektivu, i to vječnosti! Zato je tužno gledati ljude koji se ničemu ne nadaju, koji samo jadikuju i gledaju pesimistično na sebe, na svoje bližnje i na čitav svijet. Pravi vjernik se bori i ne odustaje jer zna da je pobjedu već izvojevao Krist naš Gospodin“, ustvrdio je biskup.

U nastavku biskup je rekao i kako smo svi mi kršćani – apostoli: biskupi, svećenici, redovnici i redovnice i svi vjernici koji u Krista vjeruju, poslani svjedočiti svima o Isusovu uskrsnuću. Možemo li mi danas svjedočiti da je Isus Krist živ: i Židovima i muslimanima, i nevjernicima – ateistima i agnosticima? Ili smo u defenzivi i nismo se spremni izložiti u vjeri za Krista? Svi smo saznali i dapače gledali potresne prizore iz Pariza gdje je na Veliki ponedjeljak gorjela i većim dijelom izgorjela katedrala Notre-Dame. Poslije te tragedije, ovaj tjedan, bilo je mnogo različitih komentara i zaključaka. Jedan je napisao kako je prije sto godina ta prelijepa crkva bila puna vjernika koji se u njoj mole, a možda bi tek poneki turist zalutao da razgleda njenu divnu arhitekturu i umjetnost. Danas je međutim – i prije požara – bilo obrnuto: veliko mnoštvo turista razgledava umjetnička djela, a tek je mali broj onih koji se u toj crkvi mole. Bogu hvala kod nas još nije tako jer se većina onih ljudi koji u naše crkve dolaze i mole Bogu u tim crkvama. Ali, to je danas slika Zapada koji je u procesu gubljenja svoga kršćanskog identiteta koji se svodi na slavnu prošlost i uglavnom pretvara crkve u muzeje i u mjesta umjetnosti, a ne zna – ili ne želi znati – da je tu umjetnost stvorila vjera.

Bez tog temelja vjere ne bi imale smisla ni naše katedrale, bazilike, crkve i kapele, toliki spomenici naše kulture i umjetnosti. Oni su tu samo zato što je naša hrvatska duša vjernička – u svojoj biti katolička te je iz nje izvirala i izvire umjetnost, bilo glazbena, bilo likovna, bilo arhitektonska… I ne valja se diviti tek plodu nego još više sjemenu iz kojeg sve to niče", upozorio je biskup te se zapitao koje je to sjeme u našoj duši i što je ono što nas pokreće i nadahnjuje sve naše pothvate, naš optimizam i borbu za dobro?

Biskup se zapitao je li to sjeme radost zbog Kristova uskrsnuća? "Ako nas ona obuzme, Duh Božji neće nas ostaviti pasivne, već će nas tjerati da budemo misionari, apostoli, te svima svjedočimo Krista uskrsnuloga. Bez straha, ali i bez nasilja; blago i s poštovanjem, kako kaže sv. Petar: ‘budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama, ali blago i s poštovanjem, dobre savjesti da oni koji ozloglašuju vaš dobar život u Kristu, upravo onim budu postiđeni za što vas potvaraju’ (1 Pt 3,15-16). A koja je to nada u nama o kojoj smo pozvani svima pružiti svjedočanstvo? Isti sveti Petar na početku te poslanice slavi Boga Oca, koji nas – kako veli – ‘uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi za životnu nadu’. Što se tiče tog svjedočenja, još kaže sv. Petar: ‘življenje vaše među poganima neka bude uzorno da upravo onim za što vas potvaraju kao zločince, pošto promotre vaša dobra djela, proslave Boga u dan pohoda’. Uskrsnuće Kristovo naše je rođenje za ‘životnu nadu’, nadu da život ima smisla u Bogu, da nismo sami na ovom svijetu, da je Krist naš Gospodin nas spasio od grijeha te smijemo s iščekivanjem i radosno gledati u našu osobnu budućnost, budućnost naših obitelji, naše Biskupije i u budućnost našega hrvatskog naroda“, zaključio je biskup, zaželjevši svima okupljenima sretan Uskrs.

U vjernicima ispunjenoj katedrali slavlju su nazočili i predstavnici javnog i političkog života Grada Siska, a na kraju slavlja uime katedralne župe biskupu je Uskrs čestitao preč. Karača.

Misno slavlje animirao je Katedralni zbor pod ravnanjem prof. Jelene Blašković, a po završetku slavlja biskup i svećenici susreli su se ispred katedrale s vjernicima u međusobnom čestitanju Uskrsa.

Nadbiskup Devčić: U Boga treba imati povjerenje i kad nam daje ono za što ne molimo

 Riječki nadbiskup Ivan Devčić u propovijedi na središnjem uskrsnom euharistijskom slavlju, u katedrali sv. Vida u Rijeci, poručio je vjernicima kako bi se u svojim molitvama trebali obraćati Bogu s vjerom u Njegovu konačnu odluku i da molitve tada neće ostati neuslišane. 

"U Boga treba imati povjerenje i kad nam daje ono za što ne molimo", istaknuo je Devčić.

Riječki nadbiskup je kao primjer naveo Isusovo prepuštanje Božjoj odluci i u najtežim trenucima pred svoju smrt, iako uz molbu da izbjegne tu sudbinu.

Nadbiskup Devčić je rekao da se u trima različitim doživljajima i shvaćanjima činjenice da Isusova tijela nema u grobu - Marije Magdalene, Petra i Ivana - očituje da iako svi vide isto, ne doživljavaju i ne vjeruju jednako.

"Ivan vjeruje da je Isus uskrsnuo bez dokaza te je i nama upućen poziv da vjerujemo u ono što se ne može vidjeti očima i opipati rukama. Nema takvog znaka koji bi nekoga moga natjerati da vjeruje", rekao je Ivan Devčić.

Nadbiskup Hranić: Kristovo uskrsnuće je poziv na novi život i put preobrazbe

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio je u đakovačkoj katedrali središnje misno slavlje na svetkovinu Uskrsa te naglasio da odgovor na mržnju nije mržnja, a da je Uskrsnuće Kristovo poziv na novi život i put preobrazbe.

 U svojoj uskrsnoj poruci nadbiskup Hranić poručio je da suvremeni čovjek kao da je još uvijek ostao zarobljen u tami Velikog petka.

"Sebičnost, korupcija, zatvorenost pred darom života, nasilje nad ženama, djecom, nad onima koji misle ili vjeruju drugačije, mržnja kojom se natječu mnogi u vrijeđanju neistomišljenika, strah od budućnosti..sve to postalo je glasno poput urlanja onih koji su vikali 'Raspni ga, raspni!'. Kršćanin, koji vjeruje u uskrsnuće, zna da se svijet može promijeniti samo na drukčiji način. Njegov odgovor na mržnju nije mržnja, njegov odgovor na nasilje nije nasilje", rekao je Hranić.

Naglasio je da Uskrsli Gospodin od nas zahtijeva preobrazbu društva u pravu zajednicu braće i sestara.

"Da bi naše društvo postalo zajednica, potrebno je više od kompromisa na raznim životnim područjima. Društvena pravednost, mir, solidarnost , zajedništvo  - nikada neće u potpunosti biti ostvareni ako tome pristupamo samo kao građani koji pripadaju jednom društvu. Uskrsnuće Kristovo poziv je na novi život  i put preobrazbe – i pojedinca i zajednice", poručio je nadbiskup Hranić.

Na Uskrsni ponedjeljak, u đakovačkoj katedrali, bit će održano biskupsko ređenje pomoćnog đakovačko- osječkog biskupa mons. Ivana Ćurića. Glavni zareditelj je nadbiskup Đuro Hranić, a suzareditelji vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić i đakovačko-osječki nadbiskup u miru Marin Srakić.

Biskup Uzinić: Posebnost kršćana je u vjeri u Isusovo uskrsnuće i naše suuskrsnuće

Na svetkovinu Uskrsnuća Gospodnje , središnje pontifikalno euharistijsko slavlje dubrovački biskup Mate Uzinić, nakon jutarnje mise u dubrovačkom zatvoru, slavio je s vjernicima u katedrali Gospe Velike.

"Postoje u kršćanstvu mnoge poruke i stvari koje nas čine ponosnima. To biti ponosni kao kršćani ne znači druge koji to nisu gledati s prezirom nego im s radošću svjedočiti ljepotu svoga biti kršćani, poštujući ih u njihovoj različitosti koja zasigurno također ima mnogo razloga koja i njih čini ponosnima. Istina, postoje u kršćanstvu i mnoge stvari zbog kojih nismo ponosni, zbog kojih se stidimo. Zacijelo ima toga i kod drugih. Kad su dugi u pitanju onda ću samo spomenuti tužne vijesti koji stižu iz Šri Lanke gdje su stotine ljudi pobijene u terorističkim napadima u crkvama i hotelima. Želim se moliti za stradale kojima je Uskrs pretvoren u Veliki petak, kao i za njihove obitelji. Ali i  za one koji to čine, da pronađu Isusa Krista uskrsloga i ustanu iz svojih grobova. No, pustimo druge. Kad smo mi kršćani u pitanju s pravom nam se spočitava naša razdijeljenost i međusobne svađe, povijesni ratovi koje smo međusobno vodili, kao i oni križarski koje smo vodili protiv drugih, inkvizicija i slično, ali i pojave s kojima se danas suočavamo, a od kojih je najbolnija ona neprikladnog suočavanja sa zločinom pedofilije, a kojoj uz bok ide i netransparentno upravljanje crkvenim dobrima, nedostatak poniznosti. svjetovnost i sl., a što papa Franjo tako dobro detektira. No, važno je primijetiti da ništa od toga čega se stidimo nije ono što pripada biti naše kršćanske vjere, nego da su to zapravo samo izdaje kojima smo zamračili i zamračujemo ljepotu kršćanske poruke i sliku Isusa Krista koju bismo kao kršćani i Crkva trebali pokazivati ljudima svoga vremena“, kazao je biskup Uzinić.

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.