MOŽE LI U HRVATSKOJ MANJINA 'MALTRETIRATI' VEĆINU Hoće li 'Protagora' biti za ukidanje tradicije blagoslova obitelji i kuća?

Platon Protagori pripisuje relativističko gledište, a posebno etički relativizam. Prema tom tumačenju, Protagora u biti tvrdi da ono što se meni čini istinitim, to je za mene istinito, ono što se tebi čini istinitim, to je za tebe istinito i tako za svakog čovjeka. Na neki jednostavan način možemo kazati, koliko ljudi toliko istina. Dosta neobično i čudno razmišljanje jednog filozofa. Gotovo je nemoguće da takva teza ''pije vodu'' i da ne donese probleme u svakodnevnom životu.

Platon stavlja Protagori u usta izjavu iz koje slijedi da su etički sudovi relativni: '''Ono što svakoj državi izgleda pravedno i lijepo, to njoj i jeste lijepo, sve dok ga ona takvim smatra'''. Protagorino djelo ''O bogovima'' nije sačuvano u cijelosti. Sačuvan je samo jedan odlomak, iz kojega ne možemo izvući sigurne zaključke što je Protagora sve u tom spisu mislio i zapisao.  Na temelju jedne rečenice iz tog sačuvanog odlomka Protagoru proglašavaju kao skeptičnog i agnostičkog mislioca, koji ruši uspostavljene tradicije u religiji.

Protagora (udruga)

Protagora je ime za hrvatsku sekularističku, ateističku udrugu, čije sjedište je u Zagrebu. Cilj udruge je zaštita prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta. Udruga je osnovana 13. veljače 2006. godine.

Prema statutu udruge, ciljevi udruge su:

a) strogo poštivanje ustavne odredbe o odvojenosti Crkve i države,

b) snošljivost među ljudima različitih poimanja svijeta,

c) protivljenje privilegijama na osnovi religiozne pripadnosti,

d) razvijanje svijesti o potrebi religiozne diskriminacije,

e) promicanje odgoja i obrazovanja na kritičkom mišljenju i znanstvenim spoznajama,

f) razvijanje i jačanje civilnog društva.

Udruga Protagora  2013. godine oštro se protivila gostovanju znanstvenice Judith Reisman u Hrvatskoj i Zagrebu i urgirala u Hrvatskom saboru da se zabrani njeno gostovanje. A 20. rujna 2014. godine udruga je sudjelovala u Zagrebu na prosvjedu protiv Vatikanskih ugovora koji su organizirale nevladine udruge Glas razuma – Pokret za sekularnu Hrvatsku i Inicijativa ''Nisam vjernik''.

Dani kruha – prisutnost svećenika

Prigovor na sudjelovanje svećenika na Danima kruha, nedavno je Ministarstvu obrazovanja uputila Protagora- udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba. Zatražili su od Ministarstva da Dani kruha ne budu, kako su naveli, povod za diskriminaciju djece koja ne pohađaju katolički vjeronauk. Udruga je u dopisu navela da se proteklih godina svečanost ''neizostavno održavala uz sudjelovanje katoličkih svećenika, uz obveznu nazočnost svih učenika i učitelja bez obzira na njihovu vjersku pripadnost'', a to je bio povod, kako tvrde, ''brojnim pritužbama roditelja''.

Iz Ministarstva su im odgovorili: ”Roditelji imaju pravo odlučivati o uključivanju svoga djeteta u izborni program, sudjelovanju na izvannastavnim aktivnostima i izvan - učioničkoj nastavi pa stoga mogu odlučiti hoće li njihovo dijete sudjelovati i na priredbama, izložbama ili drugim aktivnostima koje se provode u školi. U skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju – za sudjelovanje učenika u izbornim i fakultativnim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima koji nisu obvezni potrebno je informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost''.

Može li manjina u Hrvatskoj ''maltretirati'' većinu?

Dakako da može. U Hrvatskoj je moguće sve osim drvene peći. Jedan od ciljeva udruge Protagora, kako piše u statutu je ''snošljivost među ljudima različitih poimanja svijeta''. Kako je moguće da spomenuta udruga krši svoj vlastiti statut? Dokaz za kršenje svog vlastitog statuta je protivljenje gostovanju znanstvenice Judith Reisman i urgiranje u Hrvatskom saboru da se zabrani gostovanje. To bi običan puk rekao da je to pljuvanje u vlastitu zdjelu iz koje jedeš. Doista je začuđujuće da djeluješ tako da kršiš svoj vlastiti statut.

Jasno je da je udruga ateistička. Ali, to ne znači da ona može braniti nekome gostovanje tko drugačije razmišlja i ima drugačije poimanje svijeta. To je moguće jedino ako udruga u sebi i svom članstvu sadrži borbeni ateizam koji je bio uvijek vrlo opasan.

Filozof Protagora je bio proglašen agnostičkim misliocem koji ruši uspostavljene tradicije u religiji. Zamislite, agnostik ruši već uhodane religiozne tradicije. Paradoksalno, rušim ono čemu ne pripadam. Nisam vjernik, a želim vjernicima rušiti njihovu tradiciju. Smeta me prisutnost svećenika u školi i blagoslov kruha na Dane kruha.

Sasvim je jasno i dopušteno da netko promiče ireligiozno poimanje svijeta. Ali, neka to čini na legalan način: poučavanjem, seminarima, koristeći sva medijska sredstva. Vjerujem da nitko pametan nema ništa protiv toga. Može li se štititi i zaštititi ireligiozne učenike, ljude, zabranama, stvaranjem zidova?

Svakoga čovjeka nešto, ili netko iritira, smeta, ''ide mu na živce, jetru''. Ali, zar ćemo se koristiti zabranama? Zar ćemo biti dvolični? U statutu napisati da nam je cilj snošljivost među ljudima različitih poimanja svijeta, a u praksi mrziti one koji nisu kao mi.

Konačno, neka roditelji odlučuju o tome hoće li svećenik smjeti doći na Dane kruha u školu, biti na priredbi i blagosloviti kruh. O tome ne trebaju odlučivati ateističke udruge, a niti ravnatelji škole. Roditelji su ti koji za svoju djecu mogu odlučivati hoće li njihovo dijete sudjelovati na Danima kruha, ili neće. Stoga neka ravnatelji anketiraju, ako treba, roditelje, po pitanju dolaska ili nedolaska svećenika jednom godišnje u školu. Ako većina roditelja izglasa da je svećenik u školi ''persona non grata'', nepoželjna osoba, neka tako ostane.

Što je sljedeće na udaru?

Na udaru ateističkih udruga su Vatikanski ugovori s RH, gostovanja osoba u Hrvatskoj poput Judith Reisman, prisustvo svećenika i blagoslov kruha u školi na Dane kruha.

Što je sljedeće? Možda križevi u školi, u zbornici, na lančićima djece? Nisu daleko vremena kada su učitelji trgali djeci lančiće s vrata na kojima je bio križić. Možda će neki tražiti da se prekriju, ili sruše križevi krajputaši, jer ih raspeti Isus iritira dok šeću ili se rekreiraju. I toga je bilo krajem Drugoga svjetskog rata, da su se rušili križevi i pilovi na raskršćima i uz cestu.

A možda će tražiti da se ukine blagoslov obitelji i kuća? Zamislite kako iritantno djeluje kada vidiš svećenika u kolaru sa štolom oko vrata u liftu? Pokvari ti svojim prisustvom cijeli dan. Snošljivost? Tako piše u statutu. Ali, svaki me ''pop'' iritira. Ajmo rušiti katoličku tradiciju blagoslova kuća, jer me pogled na svećenika u liftu, na hodniku, u zgradi iritira. Dobra ideja.

Žao mi je što sam to napisao, jer možda nekome dajem ideju za borbeni ateizam. U Hrvatskoj je ionako sve moguće osim drvene peći.