DETALJNIJA RAZRADA

MISE U DOBA KORONE Ovako će izgledati odlazak u crkvu narednih tjedana

Autor

av/Darko Pavičić/Večernji list

Dok se u idućih dan-dva čeka dogovor Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kako će izgledati misna slavlja sljedeće nedjelje, u biskupije stižu prijedlozi iz župa, a neke su angažirale i epidemiologe. Sve bi župe u biskupije mogle poslati podatke o veličini crkvi i broju vjernika te specifičnim uvjetima.

26.04.2020. u 21:42
Ispiši članak

Predlaže se da se definira i najveći mogući broj nedjeljnih misa, tj. da se poveća dosadašnji uobičajeni broj misa kako bi se omogućilo sudjelovanje što većem broju vjernika. Broj i raspored misa procjenjivao bi se na razini svake zajednice ovisno o unutarnjoj i vanjskoj kvadraturi, broju svećenika i broju očekivanih vjernika.

Epidemiologe bi najviše mogao zanimati prijedlog koridora na ulazu u crkvu, kroz koji bi prolazili vjernici uz obveznu dezinfekciju i nošenje maske. Ulaz u crkvu bio bi samo jedan, i to s vidljivo označenim smjerom, te jedan ili dva izlaza, a prolaz bi bio jednosmjeran kako bi se izbjeglo susretanje ljudi. Organizacijski odbor župe preuzeo bi na sebe označavanje i sjedećih mjesta u klupama i stajaćih na udaljenosti od četiri metra u svim smjerovima, čega bi se vjernici morali pridržavati. Na svetu pričest bi se išlo samo u sredini crkve, i to jedan po jedan, a u klupe bi se vraćalo sa strane. S time da se pričest može dijeliti i izvan crkve.

Mnogi se vjernici pitaju što će se dogoditi kada se popuni crkva: To bi se rješavalo tako što bi redari na ulazu zamolili one koji ne stanu u crkvu da pričekaju sljedeće misno slavlje. Predlažu se i neki načini planiranja dolaska na mise, npr. po uzoru na raspored pri blagoslovu obitelji, prema ulicama u kojima vjernici žive ili čak uz najavu telefonom, što traži nešto veću organizaciju. Župe se obvezuju uz sve dostupne informacijske kanale informirati svoje vjernike o načinu, mogućnostima i uvjetima sudjelovanja na misnim slavljima.

Mise bi se mogle pratiti i izvan crkava, preko razglasa, s time da bi se mjesta za razmak također označila na najmanje dva metra. Vrata crkve bila bi stalno otvorena, a preporučuje se da ljudi stariji od 65-70 godina ne ulaze u crkvu, nego da koriste vani označena mjesta i da se za njih vani osiguraju stolice. Također, ostala bi preporuka da stariji ljudi do daljnjega ne dolaze na misna slavlja i da ih prate na televiziji ili putem interneta u svojim domovima.

Na svakim vratima crkve bila bi najmanje dva redara, a predlaže se, ako se pokaže potreba, da se mjeri i temperatura digitalnim toplomjerima vjernicima koji uzlaze u crkvu, kao što je praksa u brojnim institucijama. Redari bi bili i na svetoj pričesti i to po dva koji usmjeravaju red za pričest i dva pokraj svećenika koji usmjeravaju nakon primanja pričesti.

Nakon svake mise dezinficirale bi se sve klupe. U Austriji je, primjerice, određeno da u crkvama na svakih 20 četvornih metara smije biti jedan vjernik, dok Talijanska biskupska konferencija traži da mise počnu od 3. svibnja te da, npr., u crkvama u koje može stati 200 osoba za početak na misama bude njih deset, piše Večernji.

"Mi propisujemo socijalnu distancu na dva metra udaljenosti među ljudima u prostorima. Sve što je propisano vertikalnim mjerama poput trgovina velike kvadrature gdje može biti i više od 10 ljudi vrijedit će i za crkve", rekao je prošloga tjedna ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.