OBLJETNICA SMRTI

Miklenić o kardinalu Kuhariću: Borio se za istinu, volio je Hrvatsku i brinuo o dijaspori

Autor

mn/ika

Zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariću, koji je 11. ožujka 2002. godine rođen za nebo, bila je posvećena emisija Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija, u kojoj su 11. ožujka sudjelovali novinarka i urednica na Radio Sljemenu Vesna Jurić Rukavina i urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. Emisiju je uredila i vodila Tanja Popec.

11.03.2019. u 13:36
Ispiši članak

Uvodno je urednica Popec pojasnila da formulacija teme emisije “Kardinal kojega su voljeli” pripada širem kontekstu kojega je izrekao jedan od Kuharićevih suradnika mons. Vladimir Stanković.

On je rekao sljedeće: “Kardinalu Alojziju Stepincu svi su se divili, kardinala Franju Šepera svi su poštivali, a Franju Kuharića svi su voljeli”.

Da je kardinal Kuharić bio jedan od najpopularnijih i najobljubljenijih osoba koja je ikada obnašala službu zagrebačkog nadbiskupa potvrdili su i gosti u emisiji.

Kao novinarka koja je imala prigodu dugi niz godina surađivati s Kuharićem, od 1991. godine do njegove smrti, Rukavina je istaknula da se iz njegova životopisa, kazivanja svjedoka, može zaključiti da mu nije bilo lako jer je i on bio svećenik koji je, riječima blaženoga Alojzija Stepinca, bio poslan ‘u krvavu kupelj’. Od vremena osamostaljenja Hrvatske, kako je istaknula, ona sama je jedna od mnogih koji su kardinala Kuharića percipirali kao ‘duhovnog oca Hrvatske’. “Ovaj sluga Božji nas je usmjeravao i duhovno vodio u tako teškim vremenima, kada ni jednom domoljubu nije bilo lako. Tu sam na trenutke osjetila, ne popularnost, on je po sebi, po svojoj naravi, bio izuzetno smirena osoba i živio je svoje geslo ‘Bog je ljubav’, on je bio taj koji je dao ruku, koji nas je poticao na oprost da bi onda mogli graditi staze ljubavi. To je kršćanima velika zadaća i odgovornost”.

Urednica na Radio Sljemenu rekla je da su Kuharića ljudi voljeli jer je bio među njima i bio im je blizak. “Jednom je rekao da je nizak čovjek, i da je tako bliži običnom čovjeku. Ne znam je li to baš tako, ili je ta njegova ljubav i toplina bila tolika da nas je očinski rado primio u svoj zagrljaj”. Posvjedočila je kako je u susretima vidjela duboku vjeru. Prisjetila se je kako je mnogo puta kada bi Kuharić otišao u najsiromašnije župe vidjela s koliko je strpljenja razgovarao sa svećenicima, i nastojao ih buditi da ne padnu. “To me je zadivilo… Ta jedna nevjerojatna čvrsta vjera u Božju istinu o čovjeku, mislim da je to temelj svega njegovog bića i kao svećenika, i kasnije kao kardinala, i nadam se da ćemo mnogi prepoznati što je on to nama govorio i kako je djelovao.”

Tome će pridonijeti i knjižica “Bog je ljubav”, i nosač zvuka, koji su nastali iz suradnje Radio Sljemena i Glasa Koncila, a izdana je o 10. godišnjici Kuharićeve smrti. “Vodili smo se time da bi bilo dobro svakodnevno, i u autu, čuti neku njegovu misao i onda smo odabrali poruke za svaki dan – o podrijetlu, o školovanju, o obitelji, o tome koliko je otac važan u obitelji,… ima jedno četrdesetak poruka”. Kao djelatnica u medijima Rukavina se osvrnula i na pitanje savjesti koje je bilo omiljena tema kardinala Kuharića, kao i na poruku koju je uputio novinarima, pojašnjavajući im na kojem je tragu njihov izbor. Citirala je Kuharićeve riječi: “Isus Krist kazao je za sva vremena poznavajući čovjekovo srce, da iz srca usta govore. Dobar čovjek iz riznice dobra vadi dobro, zao čovjek iz riznice zle vadi zlo, a kažem vam za svaku bezrazložnu riječ koju ljudi kažu dat ću račun na dan sudnji”, te naglasila kako je to bila bit njegova djelovanja prema medijima i medijskim djelatnicima.

Mons. Miklenić, kojeg je Kuharić zaredio za svećenika, naglasio je kako je Kuharić u neposrednim susretima s ljudima uvijek osvajao svojom skromnošću, blizinom, otvorenošću i toplinom. “Mnogi ljudi su u njemu prepoznavali čovjeka koji se bori za istinu i pravdu, koji jako voli Hrvatsku, i zato je bio prihvaćen. Uvjeren sam, evo i po nekim susretima koje doživljavam, da što vrijeme više odmiče da ga ljudi više vole”. Nadalje je istaknuo da je Kuharić “uvijek zastupao najviše ideale znajući i prihvaćajući da ljudi idu dokle mogu. On je od sebe, a onda i od svećenika tražio maksimum… Jako se je zalagao i zbog principijelnog stajališta znao je doživljavati neugodnosti od svećenika. Imao je poteškoća, morao je i trpjeti, itekako je molio, ali je uvijek želio biti u službi evanđeoskih ideala, u službi Crkvi i narodu… Bio je čovjek koji ima širinu, dopuštao je da ima ljudi koji nešto drugačije vide i u njegovo vrijeme su svećenici u različitim prigodama mogli reći svoju kritiku, i u njegovo vrijeme je bilo više slobode govora, nego što je to danas.”

Govoreći u čemu se sastoji Kuharićeva veličina mons. Miklenić je rekao kako je on bio spreman na mučeništvo, bio je čovjek koji je za Crkvu, za Krista, za istinu, bio spreman podnijeti mučeništvo. “Sigurno je uzor blaženoga Alojzija Stepinca bila važna, ali i njegova vjernost Bogu, i mogu reći, njegova vjernost sebi i svojim uvjerenjima, onom što je njemu bila svetinja, što je njemu bio ideal – on je za to iskreno živio. Tako da se nije bavio nikakvim malim stvarima, svaki je trenutak bio u službi, nije imao ni minute privatnoga života, stalno je živio za Crkvu, bio je dobro informiran, puno je čitao, pratio je što se događa, i kako je bio duboko ukorijenjen u Bogu mogao je uspješno djelovati i biti pozitivan znak u Crkvi u Hrvatskoj, ne samo u Zagrebačkoj nadbiskupiji, nego i u hrvatskom narodu”.

Urednik Glasa Koncila je također podsjetio da se Kuharić brinuo o dijaspori, više puta je posjetio iseljene Hrvate svjedočeći da im je Crkva u Hrvatskoj blizu, da ih želi podržati. Kao odgovorni urednik Glasa Koncila, što je Kuharić rado prihvatio, često je bio pozivan na razgovore. Nadalje je, u osvrtu na Kuharićev odnos prema medijima, istaknuo da su u komunizmu mediji o njemu ili šutjeli ili negativno govorili, a po dolasku demokracije, za što je on dao iznimno velik doprinos, imao je neposredni odnos prema novinarima, svakoga je prihvatio, nije se bojao ni jednoga pitanja i na sve je imao pristojan odgovor, i svi su od njega odlazili promijenjeni.

Tijekom emisije urednica Popec je istaknula kako je zaslugom kardinala Kuharića 17. svibnja 1997. godine započeo djelovati Hrvatski katolički radio. Pripreme su trajale tri-četiri godine prije toga, a on je bio uporan i imao je viziju koje je poslanje HKR-a – “to je poslanje Božje, ne promovirati ljudske ideje nego biti vjerni Bogu, nadahnuću Božjemu u službi narodu i vjerni Crkvi”. Podsjetila je i kako je prigodom obilježavanja 10. obljetnice smrti kardinala Kuharića, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić najavio da će pokrenuti postupak ispitivanja mogućnosti za njegovo proglašenje blaženim.

Mons. Miklenić je naglasio da osobno vjeruje da je Kuharić kod Gospodina, i da će Gospodin uslišiti njegov zagovor. Stoga je pozvao vjernike da se mole ovome sluzi Božjemu i da mu se preporučuju u zagovor. Rukavina je, pak, istaknula da je zahvalna i kardinalu Bozaniću za poticaj da bilježi sve ono što joj drugi javljaju. “Jako puno ljudi moli i po onome što sam sada zapisala to su razne potreba, to su djeca, to su ozdravljenja, po zagovoru kardinala Kuharića. Ima svjedočanstava da su nakon dugih čekanja stigla i djeca”, rekla je urednica Radio Sljemena.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.