Kutleša danas prima posebne čestitke: Nedavno je odjeknula znakovita poruka

Zagrebački nadbiskup rođen je 25. rujna 1968. u Tomislavgradu. Nakon osnovne škole u Prisoju odlazi u sjemenište te 1987. završava Klasičnu gimnaziju "Ruđer Bošković" u Dubrovniku. Filozofsko-teološki studij završava 1993. na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu, a godinu dana poslije postiže bakalaureat na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kako stoji na stranicama Zagrebačke nadbiskupije.

Svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije postaje 1993. u Prisoju, potom upisuje poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu, gdje 1997. stječe magisterij, a 2001. i doktorat.  Od 1993. do 1995. obnaša dužnost župnog vikara u mostarskoj katedrali i katehista u srednjim školama.

Od 1998. do 2006. obnašao službe vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća. Od 2006. do 2011.  djelatnik je Kongregacije za biskupe u Vatikanu, a od 2010. i vanjski suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta.

Crkvene dužnosti koje je obnašao

Biskupom koadjutorom Porečke i Pulske biskupije imenovao ga je 17. listopada 2011. papa Benedikt XVI. Biskupsko posvećenje primio je 10. prosinca 2011. u Eufrazijevoj bazilici u Poreču.  Za biskupsko geslo izabrao je riječi iz Psalma 31: "U Tebe se, Gospodine, uzdam!". Dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije imenovan je 14. lipnja 2012.

Papa Franjo 2020. ga je imenovao za splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora, od tada Porečkom i Pulskom biskupijom upravlja kao apostolski upravitelj, a upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom preuzeo je 13. svibnja 2022. u splitskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije. Papa ga je 13. srpnja 2022. imenovao članom Dikasterija za biskupe, a 18. listopada te godine izabran je za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. 

U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnaša službe člana Stalnog vijeća, predsjednika Pravne komisije i predsjednika Biskupske komisije za odnose s državom. Zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom papa Franjo ga je imenovao 14. veljače 2023., a već 15. travnja postao je zagrebački nadbiskup.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Zagrebačka nadbiskupija (@zgnadbiskupija)

O teologiji u suvremenom svijetu

Službu je preuzeo na blagdan sv. Katarine Sijenske 29. travnja 2023. godine mons. Dražen Kutleša preuzeo je službu zagrebačkoga nadbiskupa tijekom euharistijskog slavlja u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca. U Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua stavio mu je na ramena palij, znak službe metropolita.

Nadbiskup Kutleša nedavno je progovorio o problemima teologije u suvremenom svijetu. "Važno je opaziti da su svi veliki teolozi bili, prije svega, ljudi vjere i molitve. Upravo su iz tog kontemplativnog iskustva stvarali teološku misao, odnosno, znanstvenim metodama proučavali što Bog govori čovjeku. Problem današnje teologije je možda upravo u tome što danas gotovo više nema takvih teologa s dubokim vjerskim iskustvom", poručio je.

Rekao je kako je tijekom povijesti Crkva iznjedrila velikane i stupove teološke misli, poput sv. Augustina, sv. Tome Akvinskog. Prošlo stoljeće također su obilježili mnogi veliki teolozi, poput pape Benedikta XVI. "Međutim, važno je opaziti da su svi veliki teolozi bili, prije svega, ljudi vjere i molitve. Upravo su znanstvenim metodama proučavali što Bog govori čovjeku. Problem današnje teologije je možda upravo u tome što danas gotovo više nema takvih teologa s dubokim vjerskim iskustvom", primijetio je nadbiskup.

O rodnoj ideologiji

Dodao je kako se zamišlja se društvo bez spolnih razlika te isticanjem da muški i ženski rod više nije utemeljen na biološkom spolu, nego se razvija unutar određenoga društvenog konteksta te kao takav podliježe različitim socijalnim i drugim utjecajima, dolazi se do istinskog odmaka od antropološki utemeljenog poimanja braka kao naravne zajednice muškarca i žene. "Spomenuta deklaracija Dignitas infinita jasno ističe kako je neprihvatljivo da se takve ideologije nameću."

"Neprihvatljivo je nametanje određenih obrazovnih i studijskih programa, programa spolnog odgoja, kao i zakonodavnih usmjerenja kojima se promiče poimanje osobne samosvijesti koji su korjenito odcijepljeni od bioloških razlika između muškarca i žene (usp. Amoris Laetitia, br. 56) kao i programa spolnog odgoja koji se usredotočuju samo na to kako se 'zaštititi'. Takav 'tehnički' pristup prenosi negativan stav prema naravnoj prokreativnoj svrsi spolnosti te istovremeno promiče i agresivni narcizam", rekao je. 

Nadbiskup Kutleša komentirao rodne studije: 'Neprihvatljive su takve ideologije...'

"Drugim riječima, neprihvatljiva je svaka ideologija roda i rodnih teorija koje su suprotne Božjem stvoriteljskom planu i razdvajaju spol i rod ili se spol reducira samo na biološku, reproduktivnu razinu. Naime, teorije koje reduciraju spol samo na reproduktivnu razinu i ne dokidaju spolnu razliku kao rodna ideologija, također u sebi kriju zamjetnu ideološku podlogu. Takve teorije, pod vidom promicanja prava žena, najčešće nadahnute feminističkim ili neomarksističkim ideologijama, brak promatraju kao zapreku za ženino ostvarenje", dodao je.