Katolička crkva ima rješenje: Zaboravljena navika koja može spasiti vaše zdravlje

U katoličkoj tradiciji, post je čin poniznosti, pokore i usklađivanja s Božjom voljom. Prema Zakoniku kanonskog prava (kan. 1251–1253), vjernici su pozvani na post i nemrs u određene dane (npr. Pepelnica i Veliki petak). No post u Crkvi nije dijeta, nego duhovni čin, ali to ne znači da nema fizičkih učinaka. Naprotiv.

U posljednjem desetljeću, znanstvena istraživanja potvrdila su ono što Crkva tisućama godina prakticira – da periodični (intermitentni) post pozitivno djeluje na regeneraciju stanica (proces autofagije), smanjenje upalnih procesa, popravljanje razine inzulina i šećera u krvi te smanjenje rizika od bolesti srca, dijabetesa tipa 2, pa čak i raka.

Nobelova nagrada za medicinu 2016. dodijeljena je japanskom biologu Yoshinoriju Ohsumiju za istraživanje autofagije, procesa u kojem tijelo razgrađuje i reciklira vlastite oštećene stanice tijekom posta. Istraživanja (npr. Harvard Medical School, The Lancet Psychiatry) su pokazala su da kontrolirani post može poboljšati kognitivne funkcije, koncentraciju i smanjiti anksioznost.

O postu

To se objašnjava time što post smanjuje razinu kortizola (hormona stresa) i povećava razinu BDNF-a (neurotrofnog faktora važnog za zdravlje mozga). Kod vjernika, dodatan benefit je duhovna jasnoća i mir kroz molitvu, šutnju i oslobađanje od navezanosti na hranu.
Važno je razlikovati post kao svjesnu i umjerenu praksu, od ekstremnog odricanja koje može biti štetno.

U crkvenoj praksi post obično znači jedan obrok dnevno do sitosti, dva manja obroka (koja zajedno ne čine jedan puni obrok) te obrok bez mesa (nemrs), posebno petkom. To je umjereno i zdravo čak i po medicinskim standardima, pod uvjetom da osoba nema ozbiljna zdravstvena ograničenja.

Post također ima socijalnu dimenziju. Naime, Crkva oduvijek potiče da se odricanje od hrane preusmjeri na milostinju i pomaganje potrebitima. Tako post postaje konkretna ljubav, a ne samo osobna duhovna praksa.

Foto: Pexels

Fiksni dani

Dr. Valter Longo, vodeći svjetski istraživač starenja i posta (University of Southern California), promiče tzv. "fiksne dane posta" tijekom godine, što neodoljivo podsjeća na kršćanske liturgijske cikluse. S druge strane, sve više liječnika katolika promiče integrirani pristup zdravlju, gdje se tijelo liječi znanošću, a duh vjerom, u duhu riječi sv. Pavla: „Zar ne znate da su vaša tijela hram Duha Svetoga?“ (1 Kor 6,19).

U vremenu kad nas potrošačko društvo svakodnevno preopterećuje hranom, informacijama i stresom, post vraća ravnotežu. Crkveni post, iako jednostavan, u sebi nosi duhovnu dubinu i znanstvenu opravdanost.

Župa u Hercegovini objavila dirljiv status: 'Večeras se dogodio povijesni trenutak'

Upravo zato, sve više ljudi otkriva vrijednost posta kao sredstva osobne obnove. Za katolike, to je prilika da zdravlje i vjeru dožive ne kao suprotnosti, nego kao darove koji se nadopunjuju.