Jel' papa katolik? Svećenik Hvarske biskupije ima poruku za one koji sumnjaju

Svećenik Hvarske biskupije i profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu don Tonči  Matulić u predavanju je približio sudionicima zašto među vjernicima uopće dolazi do pitanja iz naslova teme te je pozvao na upoznavanje dokumenata pape Franje.

U uvodnim riječima izrazio je nelagodu što se među vjernicima uopće spominje takva vrsta pitanja.

Navodi da se u našoj kršćanskoj zajednici ne postavljaju takva otrovna pitanja koja ne služe na izgradnju i nisu zdrava hrana za dušu, već služe za razgradnju.

"Ovakva vrsta postavljenih pitanja nikamo ne vode jer od samog početka podrivaju osobu ili ustanovu“, navodi Matulić, dodajući "kako stvaraju ozračje u kojem više nema normalne i primjerene rasprave o pojedinim problemima koji postoje, već stvaraju ozračje svojevrsnog ratnog stanja".

Dodao je kako se među pojedine vjernike, čak i svećenike uvukla nelagoda zato što papa Franjo vrlo često i otvoreno koristi retoričku figuru parezije, odnosno specifičan oblik govorenja istine, pozivajući na obnovu Crkve.

Profesor ističe kako ovakva pitanja nisu dobronamjerna, a uzrok toga vidi u tome što smo naviknuti na pape europskog stila i mentaliteta pa ne znamo što bismo s Papom latinoameričkog stila i mentaliteta.

"No, tada nam se oštrica pitanja je li papa Franjo katolik vraća s oštricom protupitanja: Jesmo li mi uistinu katolici ako smo katoličku narav Crkve poistovjetili s europskim stilom i mentalitetom papinske i svake druge crkvene službe, jer katolička narav Crkve nije ni europska ni latinoamerička, ni afrička ni azijska, nego sveopća, sveobuhvatna, svenatkriljujuća, sveuključujuća?‘“, rekao je.

Dodaje da papa Franjo ima puno i neotuđivo pravo pokazati katoličku narav Crkve na sebi svojstven način. Takva pitanja i neopravdane kritike pape Franje dolaze kao posljedica tvrdokornog i isključivog mentaliteta kojemu nedostaje evanđeoskog duha i samokritičnosti vjere.

Uzevši ime Franjo, po uzoru na sv. Franju Asiškog, koji ima nadimak "Siromašak“, Papa pokazuje koja su obilježja njegova pontifikata: jednostavnost i siromaštvo.

"Papa Franjo neumorno poziva na obnovu, na preobrazbu, na obraćenje. Koristi retoričku figuru parezije da bi ukazao na prijetvornosti, licemjerja, zastranjenja, iskrivljenja, isključivosti u Crkvi. Kome u Crkvi može smetati poziv na obraćenje i obnovu crkvenih struktura u duhu Evanđelja?“, ističe prof. Matulić.

U drugom dijelu izlaganja, odnosno razgovoru s voditeljicom, gost predavač navodi kako papi Franji nije stalo do velike pompe, već da se stalno kreće po periferiji.

"To vidimo u činjenici da uglavnom odlazi u zemlje gdje su kršćani u manjini ili progonjeni, ali i u njegovim drugim gestama kojima osvježava Crkvu", rekao je Matulić.

Dodaje kako bismo se svi trebali zamisliti o tome kako nas evanđelje više uopće ne pogađa, nego smo ga previše relativizirali i sebi prilagodili.

Za kraj u poruci mladima poručio je kako je papa Franjo istinski katolik i sve pozvao na dublje proučavanje papinih dokumenata i poruka, a posebno papine postsinodalne apostolske pobudnice upućene mladima i cijelome Božjem narodu, "Christus vivit – Krist živi“.

Sljedeći susret Hrvatskog nadzemlja održat će se 19. svibnja.