o 'apostolu zdravog razuma'

Ivo Džeba za Direktno: Chesterton se slobodnom mišlju borio protiv onih koji bi je u ime lažnih sloboda htjeli ugušiti

Autor

Matija Štahan

"Dojmovi s ChestFesta su jako pozitivni. Kako ne bi bili kada je jedan pisac koji je živio prije gotovo stoljeća, i kojega se dugo vremena nepravedno prešućivalo, uspio okupiti više od stotinu uglavnom mladih ljudi da slušaju o njemu i druže se s drugim čestertonijancima iz Hrvatske i svijeta. Posebno nam je drago jer su gosti i predavači imali riječi pohvale za organizaciju festivala, što nam daje sigurnost da smo dobro radili", kaže Ivo Džeba za Direktno.

20.05.2018. u 10:32
Ispiši članak

Ivo Džeba jedan je od organizatora ChestFesta, festivala posvećenog engleskom književniku i katoličkom apologetu Gilbertu Keithu Chestertonu, a koji je prošloga vikenda održan u Zagrebu.

Glavni je popularizator Chestertonove misli u Hrvatskoj, a u razgovoru za Direktno otkriva po čemu je taj neobično plodan i maštovit engleski mislilac značajan i danas te možemo li festival o njemu očekivati i iduće godine.

Čemu festival o Chestertonu; po čemu je taj engleski književnik i preobraćenik na katoličanstvo iz prve polovice 20. stoljeća vrijedan pozornosti?

Chesterton je vrijedan pozornosti jer je kao gotovo nijedan mislilac uspio prozrijeti kroz nebrojene opasnosti koje su vrebale u određenim pogledima na svijet koji su nastajali, ili bili popularizirani, u prvoj polovici dvadesetog stoljeća te se uspio s njima boriti zadržavši vedar duh i optimizam svojstven čovjeku koji je znao da je stvarnost puno ljepša od onoga što su neki tada tvrdili.

Ti svjetonazori još uvijek su vrlo aktualni, pa je i Chestertonova misao još itekako živa. Bio je prvi koji je sustavno pisao protiv eugenike, koja se činila poražena nakon nacističkih strahota, ali sada vidimo da se njen duh još uvijek nije poražen. Pisao je o središnjoj ulozi obitelji za opstanak društva, upozorivši u svojoj knjizi Superstition of divorce  da je ona značajno ugrožena čitavom društvenom klimom koja je protiv nje. Kao Englez se protivio imperijalizmu i zalagao za prava malih naroda. Ti su ga stavovi doveli u poziciju da se bori protiv dobrog dijela društvenih elita, ali je on u toj borbi pokazao iznimnu vještinu zbog čega je i dobio nadimak Apostol zdravog razuma.

Vi ste vjerojatno najveći Chestertonov popularizator u Hrvatskoj - možete li ukratko opisati put od pokretanja bloga Croatian Chestertonians pa do ChestFesta, koji je rezultirao i ponekim prijevodima Chestertonovih djela?

Ideja pokretanja bloga bila je na liniji rečenice svetog Augustina: "Istina je kao lav. Ne trebaš ju ti braniti. Pusti ju. Obranit će samu sebe". Bio sam uvjeren da će, ako uspijem određenom broju ljudi predstaviti Chestertonovu misao ne čineći ništa drugo osim prevođenja njegovih eseja na hrvatski jezik, ljudi prepoznati dubinu i aktualnost njegove misli. Nisam pogriješio, ubrzo sam dobio priliku na više različitih mjesta govoriti o Chestertonu, a zatim je uslijedio novi prijevod Pravovjerja  na hrvatski jezik u izdanju Verbuma koji se pokazao vrlo uspješnim.

Nakon toga se uspjelo okupiti 20-ak mladih ljudi koji su bili spremni redovito svaka tri tjedna dolaziti na sastanke Cheseterton kluba i to čine već tri i pol godine. Chestertona smo popularizirali i koristeći društvene mreže jer su njegove oštroumne misli vrlo prikladne za prenošenje u obliku kraćih statusa. U jednom je trenutku Nikola Bolšec, koji je sadašnji predsjednik kluba, došao s ovom velikom idejom da na jednom mjestu okupimo čestertonijance iz cijeloga svijeta kako bismo ih predstavili hrvatskoj publici, i to se pokazala kao jako dobra ideja. Tako je nastao ChestFest.

Kakvi su vaši dojmovi nakon završetka festivala i možemo li ga očekivati i iduće godine?

Dojmovi su jako pozitivni. Kako ne bi bili kada je jedan pisac koji je živio prije gotovo stoljeća, i kojega se dugo vremena nepravedno prešućivalo, uspio okupiti više od stotinu uglavnom mladih ljudi da slušaju o njemu i druže se s drugim čestertonijancima iz Hrvatske i svijeta. Posebno nam je drago jer su gosti i predavači imali riječi pohvale za organizaciju festivala, što nam daje sigurnost da smo dobro radili.

Nema nikakve sumnje da ćemo ohrabreni ovom godinom festival organizirati i narednih godina, ali također i tražiti načine kako uključiti što veći broj ljudi zainteresiranih za Chesetertona da se uključe u naše redovite aktivnosti. Kako i obično bude na ovakvim događanjima, u nama se rodilo mnogo ideja u kojim bi se to oblicima moglo ostvariti.

Krleža Chestertona naziva "sumnjivim klerikom" koji "priča crne magične priče" usporedive s pečenjem "rajske kajgane" (što god to bilo). Kako odgovoriti tim neobičnim zamjerkama? 

Pitanje je koliko je Krleža uistinu čitao Chestertona, a još veće koliko je uspio shvatiti od onoga što je pročitao, kada istoj rečenici u kojoj ga naziva „sumnjivim klerikom“ govori kako je Chesterton bio kritičar slobodne misli i demokracije. Istina je upravo da je Chesterton bio jedan od najvećih pobornika slobodne misli koristeći je upravo kako bi kritizirao one koji su je u ime lažnih sloboda htjeli gušiti slobodnu misao. S druge strane, bio je ujedno i jedan od najvećih pobornika prava ljudi da samostalno odlučuju o svojoj sudbini.

Brojni su veliki pisci, koji nipošto nisu bili na Chestertonovoj svjetonazorskoj liniji, iznimno cijenili njegovu misao: G. B. Shaw, H. G. Wells, J. L. Borges, da nabrojim samo neke, tako da pretpostavljam da je Krleža ovo o „sumnjivom kleriku“ izrekao iz predrasude ili nerazumijevanja prema Chestertonovoj katoličkoj vjeri bez čijeg jer shvaćanja nemoguće do kraja razumjeti njegove poruke.

Možemo li Chestertona i danas čitati kao aktualnoga pisca?

Iako je preminuo 1936., Chestertona se u mnogočemu može čitati kao našega suvremenika. On je to na neki način i sam predvidio kad je u svojem romanu Napoleon iz Notting Hilla, želeći se našaliti s projekcijama budućnosti koje su bile popularne među različitim romanopiscima, smjestivši radnju 80 godina u budućnost stanje društva opisao riječima „Ništa se nije promijenilo“. Zapravo, teško bi bilo naći neki njegov citat koji ne oslikava i našu stvarnost.

Primjerice, tko čitajući njegovu misao "Osim ako ne budemo imali moralne principe o tako osjetljivim pitanjima kao što su brak i ubojstvo, cijeli svijet će postati kaos iznimki bez ikakvih pravila. Bit će toliko kompliciranih slučajeva da će sve postati dopušteno", ne bi mogao reći da se danas ostvaruje?

Ili, u svijetu koji se stalno hvali novim slobodama, kako da nas ne pogode njegove riječi: „Kakva je farsa ova suvremena liberalnost! Sloboda govora, u našoj suvremenoj civilizaciji, u praksi znači da moramo govoriti samo o nevažnim stvarima. Ne smijemo govoriti o religiji, jer je to neliberalno; ne smijemo govoriti o smrti, jer je to depresivno; ne smijemo govoriti o rođenju, jer je to neumjesno“. Chesterton je aktualniji nego ikada prije.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.