MISU PREDVODIO BISKUP MRZLJAK
FOTO Danom varaždinskih slugu Božjih u Križevcima obilježeni 10. Dani hrvatskih svetaca i blaženika
Pretprogramom i misom koju je u čast varaždinskih slugu Božjih Klaudije Boellein i Vendelina Vošnjaka predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak te okruglim stolom „Svetost u školi i škola svetosti“, u Križevcima su u petak 26. svibnja 2018. nastavljeni 10. Dani hrvatskih svetaca i blaženika.
Svečanost je započela predstavljanjem slugu Božjih Klaudije Boellein i Vendelina Vošnjaka u izvedbi sestara Hrvatske provincije uršulinki Rimske unije i otaca franjevaca Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda kojima su slavljeni sluge Božji pripadali. Slavljene duhovne velikane predstavljali su s. Klaudija Đuran i fra Ratko Radišić.
Zatim je varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio misno slavlje u njihovu čast. Koncelebrirali su župnik križevačke župe sv. Ane Stjepan Soviček, gvardijan franjevačkoga samostana u Varaždinu fra Ivan Miklenić, fra Ratko Radišić, Franjo Biškup i Nikola Tomašević. Na početku propovijedi biskup Mrzljak je rekao da se slavljenim slugama Božjim vezanima uz Varaždin ovih dana pridružuju još dvije osobe za koje je kauzu upravo pokrenula Gospićka biskupija.
Riječ je o časnim sestrama milosrdnicama, mučenicama komunističkoga vremena, Mariji Korneliji Armini Horvat i Liphardi Josipi Horvat koje su bile rodom iz Varaždinske biskupije. Biskup Mrzljak je pitao tko su sveti ljudi i dotiču li se oni nas u našem suvremenom svakodnevnom životu. Odgovorio je potvrdno jer da su i ti ljudi kao i mi rođeni, kršteni, odrastali su, razvijali su se.
Biskup Mrzljak je posebno razmatrao apostolsko pismo pape Franje „Radujte se i kličite“ koje upućuje na življenje svetosti u svakodnevici. „U toj pobudnici papa Franjo govori o važnosti strpljivosti, o podnošljivosti i blagosti, o radosti i osjećaju za humor, o odvažnosti, o zajedničkom hodu i ustrajnoj molitvi“ – objašnjavao je svaku pojedinu uputu biskup Mrzljak i sjetio se svojih doživljaja bl. Alojzija Stepinca u Krašiću gdje mu je ministrirao punih osam godina.
„Da me sa tada pitalo, rekao bih da Stepinac nije svetac. Doživljavao sam ga kao običnog čovjeka jer sam kao dječak svete zamišljao potpuno drugačije. Najčešće po slikama i kipovima. Danas mislim da Stepinac jest svet, danas itekako razumijem njegovu svetost, njegovo trpljenje, muku, zatvor. Blaženik je danas predvodnik ljudi koji u Hrvatskoj idu putem svetosti i jako je važno da se svih njih spominjemo, da ih proglašavamo, stavljamo ih za uzore“- zaključio je biskup Mrzljak.
Glazbeni obol misnome slavlju pjevanjem su i sviranjem dale sestre uršulinke iz Varaždina i Zagreba te franjevac Miroslav Petrac, a misnoj je svečanosti nazočila provincijalna glavarica sestara uršulinki s. Ksenija Leko.
Nakon mise održan je okrugli stol „Svetost u školi i škola svetosti“.
Sudjelovali su biskup Mrzljak, glavna urednica portala direktno.hr Marja Čolak, glumac Tomislav Martić, te učenici Prve katoličke osnovne škole u gradu Zagrebu i Osnovne škole Ljudevita Modeca iz Križevaca predvođeni mentoricama Danijelom Ljubas i Danijelom Zagorec. Oni su u debati raspravljali o tome može li se ili ne može u školi ostvariti svetost života. U glazbenom je dijelu programa nastupio pjevač Dragutin Hrastović, a moderatorica je bila televizijska urednica i voditeljica Lejdi Oreb.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.