DUŠNI DAN Mnogi i dalje ne znaju razliku između ovog blagdana i Svih svetih, znate li kada je i kako nastao?

"Ovaj spomendan utemeljio je sveti Odilon, benediktinac iz opatije Cluny. On je krajem 10. stoljeća uveo obavezno slavljenje ovog spomendana nakon svetkovine Svih svetih. Ta se praksa primjenjivala na različitim mjestima u Crkvi, ali je sv. Odilon imao odlučujuću ulogu u uvođenju ovoga blagdana, jer je kao opat u to vrijeme imao vlast nad više od tisuću benediktinskih samostana diljem Europe. Službeni spomendan svih vjernih mrtvih potvrdila je i Sveta Stolica 1311. godine.

Značajan je i po tome što danas svaki svećenik smije slaviti tri mise. Tu povlasticu prvi su dobili svećenici u Španjolskoj 1748. godine, a papa Benedikt XV. proširio ju je 1915. na cijelu Crkvu. Svećenik jednu misu prikazuje za vlastitu nakanu, drugu na nakanu Svetoga Oca, a treću za sve vjerne mrtve.

Uz blagdan Dušni dan i svetkovinu Svih Svetih, može se dobiti potpuni oprost za duše u čistilištu. Za to je potrebno otići na ispovijed, pod misom se pričestiti, izmoliti Oče naš i Vjerovanje na nakanu Svetoga Oca te posjetiti groblje", navodi  se na internetskim stranicama Hrvatskog katoličkog radija.

Budući da je svetkovina  Svih svetih u Hrvatskoj proglašena nacionalnim praznikom te je taj dan neradni, mnogi ga koriste za odlazak  na groblje, ne znajući razliku između svetkovine Svih svetih i Dušnog dana.

Za razliku od Dušnog dana, tijekom kojeg se prisjećamo i molimo za  duše svih pokojnika, na svetkovinu Svih svetih  prisjećali smo se poznatih svetica i svetaca, ali i onih nepoznatih mučenika koji  su  tijekom povijesti svojim kršćanskim djelovanjem zaslužili da ih se naziva svetima.