DUBROVNIK SLAVI SVOG ZAŠTITNIKA Tko je bio sveti Vlaho?

Tko je bio sveti Vlaho?

Sveti Vlaho (Surp Vlas na armenskom, Sanctus Blasius na latinskom), kako se navodi na stranicama dubrovačke turističke zajednice, stvarna je povijesna osoba, rodio se u antičkoj Sebasti u Maloj Armeniji, dijelu armenskg ozemlja kojim je upravljao Rim. 

Bio je poznat kao iznimno izobražen i krepostan liječnik, veliki prijatelj siromaha i bolesnika. Dobročinstvima je stekao naklonost i ljubav naroda, postavši biskupom Sebaste.

Tu je 316. godine umro mučeničkom smrću u progonima rimskog cara Licinija, postavši jednim od nebrojenih junaka prvih stoljeća kršćanstva. Skrivao se od vlasti, ali noću, potkupivši tamničare, pohodio bi i krijepio uhićene kršćane.

Nastavkom progona sklonio se u planine Kapadocije, gdje je stanovao okružen divljim zvijerima koje su mu donosile hranu, a on ih je zauzvrat liječio, pa je i zaštitnik veterinara. No, otkriven od namjesnikove vojske, sproveden je u Sebastu. Na putu je ozdravio dijete kojemu je u grlu zapela riblja kost.

To će ga čudo u srednjoj Europi svrstati među 14 svetih pomoćnika, a pripast će mu zaštita od bolesti grla. Opetovano odbijajući žrtvovati idolima, bijaše Vlaho mučen trajno i okrutno. 

Na zapovijed prefekta Agrikolausa mučitelji su ga derali željeznim češljevima za vunu, o vrat mu vješali kameni žrvanj s namjerom da ga utope u jezeru, što je Vlaho, uz pomoć Božju, sve izdržao (stoga je zaštitnik i pastira i vunara).

Na trećem saslušanju ne odriče se Vlaho kršćanske vjere, nego kaže Agrikoli: "Uzalud se trudiš namjesniče. Kako se može oko koje je ugledalo svjetlo, opet zaljubiti u tminu?".

Na kraju mu 3. veljače odrubiše glavu. O mjestu na kojem je svetac doživio mučeništvo govori i Marko Polo. Kult mu se proširio čitavom Europom u 11. i 12. stoljeću, a njegov život priča i Legenda Aurea Jakova Voraginskoga. 

Dubrovčani su sv. Vlaha štovali kao svog glavnog zaštitnika, Parca, od druge polovice 10. stoljeća. Još od vremena prvih mletačkih posezanja za ovim teritorijem, kada je sv. Vlaho nadahnuo svećenika Stojka da upozori gradske oce na himbene namjere Venecije, pa sve do naših dana - sv. Vlaho brani Dubrovnik od svakovrsnih neprijatelja.

On je bio i ostao prvim građanin Dubrovnaika, njegova obrana, čast i ponos. Sveti je Vlaho prožeo i ujedinio sav život dubrovački kroz duga stoljeća. Od oltara do trpeze, svojom sveprisutnošću u svim sferama života, među svim društvenim slojevima, sveudilj stvarajući kulturni prostor. I doista, dok drugi gradovi imaju svojega sveca zaštitnika, u Dubrovniku Svetac ima svoj Grad.

O tome rječito govori i upis Feste svetoga Vlaha na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.