Diljem Hrvatske slavi se Tijelovo: Znate li kako se ovaj blagdan zove u hrvatskoj tradiciji?

U Katoličkoj crkvi od 13. stoljeća postoji blagdan kojim se slavi spomen ustanovljenja euharistije na Veliki četvrtak. Slavi se u četvrtak poslije Presvetoga Trojstva, a zove se Tijelovo. U hrvatskoj tradiciji zove se još i 'Brašančevo' po brašnu koje se koristi za hostiju, a povezano je s procesijama. Prva Tijelovska procesija  održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća. Taj običaj se u 14. st. raširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće. Na otocima i uz obalu obilazilo se polje dok se na četiri mjesta, s četiri oltara čitalo iz Biblije uz obavezan blagoslov.

Radi se zapravo o sjećanju na posljednju večeru na Veliki četvrtak koju je dan uoči svoje muke i smrti Isus održao sa svojim učenicima, ali kako je zbog muke Gospodnje na taj dan crkva zaokupljena drugim obredima, nije se to Otajstvo moglo proslaviti onako kako to dolikuje značenju i uzvišenosti tog sakramenta. Blagdan Tijelova se slavi u crkvama i svetištima diljem zemlje, a u Hrvatskoj sse obilježava kao državni praznik i proglašen je neradnim danom 2001. godine.

Tijelovo se, kao poseban blagdan, počinje slaviti u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo širi se stoljeće kasnije i to nakon što je redovnica sv. Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji imala viđenje punog Mjeseca na kojemu je opazila mrlju. . Tu crnu mrlju protumačila je kao nedostatak blagdana Euharistije u crkvenom kalendaru. Njezin ispovjednik Jacques Pantaleon, koji će kasnije postati papa Urban IV., uvest će blagdan Tijelova 1264. godine. Stoljeće kasnije papa Ivan XXII. proširit će ga na cijelu Crkvu.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Čudo u Bolseni i Ludbregu

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo godine 1263. u mjestu Bolseni u Italiji. Jedan je svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja tadašnji papa Urban IV., 1264. godine objavljuje bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije)  želeći tu svetkovinu  proširiti na cijelu Crkvu. No brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. st. papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu. Budući da je riječ o svetkovini, svaki je katolik dužan biti na Misi, ako ne postoji opravdan i važan razlog izostanka. 

Papa Franjo: Dobar kršćanin čini dobro 'čak i kada se to od njega ne zatraži'

Tijelovo ima važnost za Hrvatsku po euharistijskom čudu u Ludbregu 1411. godine. Tada je za vrijeme pretvorbe svećenik posumnjao u stvarnu Kristovu prisutnost, a onda je ugledao da se u kaležu nalazi prava svježa krv. Zbunjen i prestrašen, spremio je kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio Misu. Događaj je došao do pape Julija II. (1503. – 1513.) koji nije završio istragu, ali dopustio je štovanje relikvije koja se danas čuva u Ludbregu.