UMRO JE U BETLEHEMU
Crkva slavi čovjeka rođenog u Dalmaciji: Hrvati mu ne zaboravljaju jednu izjavu
Posljednjeg dana rujna Katolička crkva obilježava blagdan Svetog Jeronima, sveca i mistika s kraja četvrtog i početka petog stoljeća te jednog od najučenijih ljudi svoga vremena. Proglašen je svecem i crkvenim ocem, a Tridentinski sabor proglasio ga je i crkvenim naučiteljem, što je najveća titula koju od službene Crkve može dobiti neka osoba.
Sveti Jeronim potječe s današnje hrvatske strane Jadrana. Rođen je 347. godine u Stridonu, u Dalmaciji, a bio je Rimljanin ili možda romanizirani Ilir. Točna lokacija Stridona i danas je nepoznanica: dok neki misle da je riječ o gradu-tvrđavi Strzanj, iznad Šuice (kod Tomislavgrada), drugi ga smještaju u bugojanski ili uškopaljski kraj.
Sam svetac često je znao reći: "Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum" ("Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac"). U Rim je stigao još u ranoj mladosti, a ondje je učio govorništvo te je upoznao latinsku kulturu, baštinu te klasični latinski jezik. Krštenje je primio 366. godine u nešto zrelijoj dobi.
Uskoro je pošao u palestinsku pustinju, gdje je živio kao pustinjak te je učio hebrejski jezik i usavršavao se u grčkom. Potom odlazi u Antiohiju u Siriji gdje je 378. godine bio zaređen za svećenika. Papa Damaz poziva ga 382. natrag u Rim i imenuje svojim osobnim tajnikom te mu povjerava posao novog prijevoda Evanđelja s grčkog na latinski jezik.
FOTO: Nikša Stipaničev/CROPIX
Kandidat za Papu
Nakon smrti pape Damaza Jeronim je postao jedan od kandidata za papinsko prijestolje. Uskoro napušta Rim te odlazi u Betlehem, gdje je živio kao pustinjak u jednoj špilji, bavio se znanstvenim radom i služio kao duhovni vođa za redovnike i redovnice. U Betlehemu je i umro 420. godine.
Iako su mnogi cijenili njegov prijevod Evanđelja, bilo je i onih koji su bili protiv. Jedna od njih bio je i Jeronimov suvremenik sv. Augustin koji se protivio prijevodima starozavjetnih knjiga iz izvornog hebrejskog jezika, budući da je do tada Septuaginta (grčki prijevod) također smatrana nadahnutom knjigom i svi su prijevodi rađeni na temelju tog predloška.
Budući da je u Bibliji nadahnutom smatrana svaka pojedina riječ dotadašnji su prevoditelji na latinski prevodili riječ za riječ. Jeronim je prvi uvidio da su takvi doslovni prijevodi nedostatni jer ne uzimaju u obzir duh svakog jezika, pa je počeo prevoditi ne riječ za riječ, nego smisao za smisao. Njegov prijevod Biblije poznat je pod imenom Vulgata. Sv. Jeronim umro je 30. rujna 420. godine u Betlehemu, a po njemu su nazvane mnoge crkve i zavodi, piše Bitno.net.
FOTO: Pixabay
Sveti Jeronim i Split
Najvažniji spomenik svetog Jeronima kod nas crkvica je podignuta na litici Marjana, na čijem se oltaru nalazi skulptura 1480. godine isklesao naturalizirani Splićanin albanskog podrijetla Andrija Aleši. U Dalmaciji je još uvijek živa legenda prema kojoj je u jednoj od špilja na Marjanu neko vrijeme bio upravo Jeronimov pustinjački stan.
Jeronim je o Dalmaciji izrekao više izjava, a među najpoznatijima su njegovi komentari turskih pustošenja. U tekstu poslanice Heliodoru Jeronim opisuje razaranja zavičaja pa kaže da mu se ježi duša dok opisuje rušenja svoga vremena. U pismu prijatelju Julijanu veli kako mu je drago što se po dalmatinskim otocima grade samostani i s velikim brojem svetaca.
Svaki katolički vjernik htjet će biti tamo: Ovo rijetko vidimo u Hrvatskoj
Kad opisuje stan jednog od njih, navodi: "Oko svega otoka iz izdubljenih grebena odjekuje huka bijesnog mora nastala udaranjem valova u nju. Zemlja se ovdje ne zeleni nikakvim biljem, a na proplancima gdje u pramaljeće ipak klija trava nema nikakva hlada da zakloni remetu. Strmenite stijene zatvaraju mjesto kao neku strahotnu tamnicu", piše Večernji.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.