svetac dana

SVETI IVAN DON BOSCO Evo čime je zaslužio da ga smatraju jednim od najznačajnijih svetaca

Autor

mn

Katolička crkva danas slavi svetog Ivana don Bosca, koji se, kako navodi Hrvatski katolički radio, smatra jednim od najzačajnijih svetaca 19. stoljeća. 

31.01.2018. u 10:59
Ispiši članak

Ovaj svetac je utemeljitelj dviju družbi: salezijanaca i Družbe Kćeri Marije Pomoćnice. Objema je svrha odgoj mladeži. 

 Sv. Ivan Bosco, ili jednostavno Don Bosco  potiče iz veoma siromašne obitelji, iz malog mjesta pokraj Torina, Becchi, u kojem se rodio 1815. godine. S dvije godine ostao je bez oca pa se, uz majku Margaretu, brinuo za obitelj.

Kao dječak bavio se poljoprivredom i čuvao krave. Vedrom i veselom naravi osvajao je simpatije svih generacija, a upravo to će se pokazati providonosnim u njegovom daljnjem radu. 

Mnogo je radio, jer se želio školovati, a iznad svega volio je mlade koje je okupljao i poučavao u vjeri.

Utemeljio je klub veseljaka i s prijateljima išao često u prirodu. Volio je jahati na konju i hodati po napetom užetu i pri tom recitirati svoje stihove.

Razumio se u više zanata kao što su postolarstvo, stolarija, zlatarstvo, krojenje, šivanje, izradu alata i dječjih igračaka. Znao je raditi sladoled, uvezivati knjige i slične praktične stvari, što je itekako znao primijeniti u radu s mladima. Naučio je latinski jezik i u 26. godini postao svećenik.

Posvetio se najpotrebnijima: siromašnoj i zapuštenoj djeci koje je osposobljavao za život. Brinuo se i za radničke obitelji, jer su iz njih i potjecala najviše djeca potrebna njegove skrbi. Za takvu je skrb utemeljio dvije družbe: salezijance i Družbu sestara Marije Pomoćnice. Obje Družbe bave se odgojem mladih. Sveti Ivan Bosko umro je na današnji dan 1880. godine, a svetim je proglašen 1934. godine.

U Hrvatskoj su salezijanci ostavili neizbrisiv pečat. U Zagreb su došli nakon Prvoga svjetskog rata, na poziv zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera. Kasnije su postupno otvarali svoje domove te i danas djeluju u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Novoj Mokošici, kao i u bosanskom Žepču. No, prvo su došli u Rovinj.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.