ČESTITAMO Redovnica postala doktorica filozofije znanosti

Mentor je bio dr. sc. Stipe Kutleša (Institut za filozofiju, Zagreb), a u Povjerenstvu za obranu doktorskoga rada bili su prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić (Hrvatsko katoličko sveučilište), dr. sc. Boris Kožnjak (Institut za filozofiju), doc dr. sc. Sandro Skansi (Hrvatski studiji). Obrani su nazoćili mentor, prodekani, profesori i skupina studenata Fakulteta filozofije i religijskih znanosti na kojem s. Ivana Pavla predaje te nekoliko sestara dominikanki.

U uvodnom izlaganju doktorandica je u trajanju od 45 minuta prikazala svoja doktorska istraživanja, metodologiju rada i temeljne zaključke disertacije. Temeljno pitanje doktorskoga rada bilo je: može li suvremena kozmologija na pitanje kozmosa odgovoriti nekim tzv. čisto empirijskim putem ili se treba shvatiti šire?

Odgovor na to pitanje Novina je dala na tri razine, u tri dijela rada. Prvo, uvidom u povijesni razvitak kozmologije, s naglaskom na iskustvene temelje kozmologije, istražila je narav odnosa filozofije i kozmologije i dublje promjene, tzv. migracije pojmova i transformacije pitanja, te došla do zaključka da se komplementarnim pristupom može ponuditi barem potpuniji odgovor na pitanje kozmosa i da je filozofija potrebna kozmologiji u logičkom, epistemološkom i metafizičkom smislu.

Drugo, analizom temelja suvremene kozmologije, tj. standardnoga kozmološkog modela (kozmološki princip, teorija relativnosti, potvrda širenja univerzuma, nukleosinteza velikoga praska i kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje) Novina otkriva da su empirijske spoznaje o svemiru važne i brojne, ali da nisu posve cjelovite. To pak upućuje na tehnička i fundamentalna ograničenja suvremene kozmologije koja otvaraju niz znanstvenih i filozofijskih pitanja te vode do zaključka kako je, ako se želi barem približiti cjelovitom odgovoru na pitanje kozmosa, potrebno izgraditi obuhvatniju kozmologiju koja bi uključivala i fiziku i filozofiju, što izravno upućuje na potrebu promišljanja načina funkcioniranja znanosti i tzv. statusa teorijske fizike i filozofije koje su pozvane na očuvanje vlastite autonomije, ali i na komplementaran pristup pitanju kozmosa.

Treće, analizom temeljnih obilježja suvremene kozmologije, shvaćene kao empirijske discipline, Novina pokazuje kako se suvremena kozmologija suočava s više vrsta ograničenja; ograničenja tehničke naravi (koja će u budućnosti možda moći biti prevladana i s onima koja neće), ograničenja koja proizlaze iz naravi predmeta (načelna nemogućnost eksperimentiranja s kozmosom kao cjelinom) te ograničenja koja postavlja narav modela koji predstavljaju pertinentno spoznajno sredstvo suvremene znanosti. Tako isprepletenost i neodvojivost znanosti i filozofije glede pitanja kozmosa otkrivaju nužnost komplementarnog pristupa, ali i potrebu da se suvremena kozmologija shvati šire, kao znanstveno-filozofijska disciplina.

U zaključku svog izlaganja Marina Novina je jezgrovito istaknula: "Uzme li se u obzir raspon istraživanja ovoga doktorskoga rada, koji uključuje uvid u povijesni razvoj kozmološke misli, analizu temelja suvremene kozmologije, promišljanja izazova koji stoje pred teorijskom fizikom i filozofijom glede pitanja kozmosa i kritički osvrt na određenje suvremene kozmologije kao empirijske discipline Novina smatra da se opravdano može zaključiti kako se cjelovit odgovor na pitanja kozmosa ne može dati nekim čisto empirijskim putem. Analiza specifikuma suvremene kozmologije otkriva da suvremena kozmologija nužno sadrži i znanstvene i filozofijske elemente; ona nije čisto znanstvena disciplina. Suvremena kozmologija se suočava s nizom tehničkih i fundamentalnih ograničenja te je na koncu prisiljena na tzv. filozofijske odabire. Suvremena kozmologija je po naravi filozofična. Ta je pak filozofičnost, ali i narav njezina predmeta, poziva na poznavanje vlastitih granica i upoznavanje s filozofijom te na koncu na komplementaran pristup pitanju kozmosa. Stoga se suvremena kozmologija mora razumjeti kao znanstveno-filozofijska disciplina. Samo komplementaran pristup, spoj fizikalne (tj. empirijske) kozmologije i filozofije kozmologije mogu kozmologe i filozofe približiti cjelovitijim odgovorima na pitanja kozmosa. Dakle, suvremena kozmologija bi trebala uključivati fizikalnu (tj. empirijsku) kozmologiju i filozofiju kozmologije. Štoviše, ako 'suvremenost' shvatimo kao uvijek novu težnju da se na postavljena pitanja (u ovom slučaju pitanja kozmosa) ponudi precizniji i cjelovitiji odgovor, tada se na temelju ovog istraživanja može zaključiti da se 'suvremenost' suvremene kozmologije očituje upravo u težnji i naporima za formiranje obuhvatnije kozmologije".

Marina (s. Ivana Pavla) Novina rođena je 16. siječnja 1980. u Zagrebu. Diplomirala je 2008. filozofiju i sociologiju na Hrvatskim studijima sveučilišta u Zagrebu s temom "Prostor i vrijeme – filozofijski problem". Prve zavjete u Kongregaciji sestara dominikanki svetih anđela čuvara položila je 2007. godine. Od 2010. djelovala je kao vanjski suradnik, a od listopada 2018. zaposlena je kao asistent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izvodeći nastavu na kolegijima: Logika, Izabrana pitanja iz suvremene metafizike, Suvremena znanost i postojanje Boga, Uvod u filozofiju Tome Akvinskoga, Filozofijska analiza Augustinovih "Ispovijesti" i Izabrane teme (kozmološke) iz antičke filozofije. Aktivno je sudjelovala na više domaćih i međunarodnih znanstvenih simpozija te je autor više znanstvenih radova.