Božićna jela iz različitih regija Hrvatske: Kulturna raznolikost na tanjuru

Važno je napomenuti da su ovo samo neki od običaja i jela koja se tradicionalno pripremaju u Hrvatskoj tijekom božićnih blagdana, te da svaka obitelj i regija njeguje vlastite specifičnosti i recepte. Usprkos regionalnim razlikama, jedno je zajedničko mnogim božićnim trpezama u Hrvatskoj - obilje ukusnih kolača i slastica. Tradicionalni kolači poput kuglofa, orahnjače, makovnjače, fritula i medenjaka često se pripremaju kao slatki završetak obroka ili kao pokloni za obitelj i prijatelje.

FOTO: Screenshot/YouTube

Hrvatsko Zagorje

U Hrvatskom zagorju se na Badnjak postilo pa su se najčešće  jele pastrve ili neke druge riječne ribe, a nakon ponoćke bi se pekla svinjska rebra iz paca. Božićno drvce kitilo se ružama koje su se izrađivale od krep papira, što se svrstava u međimursku nematerijalnu baštinu, no te su granice u stvarnoj primjeni ipak bile šire. Drvce se kitilo bombonima, a pod bor su se stavljale jabuke božićnice (posebna sorta jabuka). Tu jabuku bi mladići darovali djevojkama kako bi im pokazali da su njihove namjere ozbiljne.

Bor se držao do Svijećnice (blagdan Prikazanja Gospodinova koji se slavi 40 dana nakon Božića) koja je u veljači, a nije se skidao kao danas. Domaćin kuće, muškarac unosio bi slamu koja je simbolizirala Isusovo rođenje i djeca bi znala spavati na njoj, a u ognjište bi se stavila tri panja koja su predstavljala Sveto trojstvo. S tog su se plamena iz ognjišta palile ostale svijeće po kući, a Božić se prvo morao čestitati muškarcu.

Za Božić se jela domaća juha s rezancima, pečena pura s mlincima, dakle na Božić se jelo nešto "na dvije noge", a na Novu godinu "na četiri", odnosno svinja jer ruje s njuškom prema naprijed a prljavštinu otire iza (tako se gleda prema naprijed u novoj godini). Od kolača su najzastupljeniji bili makovnjača i orahnjača, a na Božić se nigdje nije išlo već se ostajalo doma te se na Štefanje čestitalo susjedima. Djeca su prije pjevala po kućama i za to su bila nagrađena voćem i orasima jer nije bilo slatkiša kao danas. 

Slavonija

U Slavoniji su također unosili slamu u kuću koju su onda stavljali ispod bora na kojoj su djeca spavala prije odlaska na ponoćku jer su se puno ranije ustajali pa nisu mogli izdržati do ponoći. U nekim se dijelovima Slavonije i Baranje na Badnje jutro čestita se Adam i Eva te se pije medena rakija. Običaj je da muškarac ulazi prvi u kući jer on donosi sreću za sobom. Prilikom ulaska tradicionalni pozdrav je bio „faljen Isus! Čestitam vam Badnjak, Adama i Evu", a domaćin bi obično odgovorio riječima "bio živ i zdrav."

Na Badnjak kad bi pao mrak onaj tko je imao pušku iz nje bi pucao. Za Badnjak se također postilo i jela se riječna riba, som, šaran ili smuđ s krumpir salatom, međutim u modernije doba mnogi jedu i bakalar na bijelo koji je tradicionalni hrvatski obrok za Badnjak. Za desert su se jeli rezanci s orasima i makom, a uz medenu rakiju piju se travarica i rakija od oraha.Slavonski i baranjski božićni stol bogat je mesom pa se tako na njemu tradicionalno nalazi juha od pjetlića, kuhano meso i sos, sarma, prasetina (odojak) divljač s njokima na lovački, a piju se vino i rakija. Kao i u Zagorju na Božić se ostajalo doma, a na Štefanje se išlo po selu kako bi se čestitao Božić susjedima.

FOTO: Instagram 

Istra 

U Istri prije oni koji nisu imali bor, imali su štap s rupama u koji su zabadali grane bora koje bi skupili na cesti, a kitili su ga omotima od slatkiša jer su svjetlucali. U Istri se susreću mediteranski i kontinentalni utjecaji, a često se poslužuju tartufi u umacima i tjesteninama ili kao dodatak raznim jelima. Ova regija također slovi po odličnim pršutima i sirevima, koji često krase božićnu zakusku.

Za Badnjak su se u Istri jeo bakalar na bijelo, pasutice sa srdelama (to je posebna tjestenina sličnog oblika kao ona koja ide u krpice sa zeljem) koje se onda miješaju s maslinovim uljem, slanim inćunima i posipa se krušnim mrvicama, također su se jele srdele na savor, a neki su jeli i istarsku manestru. Za Božić se jedu kobasice, ombolo, kiseli kapuz ili odojak. U pravilu se u Istri nije jela janjetina to je običaj koji se kasnije prenio. Također su se jele njoke, fuži ili pljukanci u žgvacet od kokoši. Tradicionalni desert su fritule s grožđicama i šećerom, a što se tiče pića pije se domaće vino i rakija. 

FOTO: Facebook

Dalmacija

Prebacimo li se u Dalmaciju naići ćemo na bogatu trpezu gdje se često priprema riba kao glavno jelo. Bakalar na bijelo, riblji gulaš ili pečeni brancin samo su neki od primjera morskih delicija koje krase božićnu trpez, a na njemu ćemo za Badnjak, najčešće naći bakalar na bijelo. Specifično za dalmatinski Božić bilo je da poklone nosi mali Isus. Na otoku Braču jede se janjetina fritule i krokant, a poseban običaj je da se ide po kućama poznanika i susjeda te se kolenda, odnosno pjevaju se božićne pjesme. Za Božić se tradicionalno uz ribu jede i pašticada, a su za desert jeli, ali i dalje jedu fritule, arancini i mendule. 

Običaji za Badnjak u Hercegovini: 'Kititi smo počeli krajem 60-ih, prije smo imali nešto drugo'

Maknemo li se s obale u Dalmaciji i odemo u Imotski i njegovu okolicu naići će na Badnjak se uvijek jeo bakalar kao varivo s krumpirom. Nakon ponoćke tradicionalno bi se pojeli kapulari (sarme) koje su bile namijenjene za božićni ručak. Božićni ručak kretao je s goveđom juhom, nakon čega su uslijedili kapulari, a zatim teletina ispod sača s krumpirom (teletina i krumpir ispod peke). Za Imotski je specifično kićenje kuća i štala bršljanom. Na Badnju večer unosio se badnjak (cjepanice) koji se ložio dok su oko vatre bili okupljeni ukućani koji su pili vino i molili. Za desert se jedu rafioli (tradicionalni imotski kolači) i fritule.