PROSLAVLJENO KAŽOTIĆEVO

Biskup Mile Bogović: Kažotić je znao čitati hrvatski narod, zato mu je znao pomoći

Autor

mo

Svetkovina najstarijega hrvatskog blaženika Augustina Kažotića, zagrebačkog biskupa, dominikanaca i najistaknutijeg Hrvata 14. stoljeća, svečano je proslavljena u petak u Kažotiću posvećenoj samostanskoj i župnoj zajednici kod dominikanaca na zagrebačkoj Peščenici.

04.08.2018. u 11:00
Ispiši članak

Svečano je večernje misno slavlje, pred brojnim okupljenim vjernicima, predvodio gospićko-senjski biskup u miru mons. dr. Mile Bogović. Uz župnika Marka Bijelića, samostanskog priora Marinka Zadru te kapucinskog provincijala Juru Šarčevića koncelebriralo je desetak svećenika, najviše dominikanaca.

"Davno je živio svetac Kažotić pa se danas može misliti da je potrošen, kao što to znaju biti političari ili sportaši, no naš blaženik nije potrošen jer ga se i danas slavi kao velikana. Igra koju je on zaigrao bila je za božansko spasenje svijeta, dika naša je taj naš zagrebački biskup i dominikanac“, rekao je na početku propovijedi biskup Bogović.

Zatim je podsjetio kako je i u kojim okolnostima prije više od 800 godina sv. Dominik osnovao dominikance, Red propovjednika. Pojasnio je da je trebalo govoriti, propovijedati istinu u vremenu rastućih hereza, a da je sv. Dominik mislio da narodu nije jasno tumačena istina pa da je zato bilo zabluda.

"Vjerni učenik sv. Dominika iz našega hrvatskog naroda bl. Kažotić činio je isto. Stalno je obilazio svoju veliku Zagrebačku biskupiju koja se tada rasprostirala do Bihaća i Banje Luke. Kažotić je znao čitati hrvatski narod, zato mu je znao pomoći. U jednoj je prigodi otišao papi objasniti prilike u Hrvatskom i Ugarskom kraljevstvu, ali ga je netko optužio pred kraljem Karlom Robertom da je o kraljevstvu ružno govorio pa mu je kralj zabranio povratak u Zagreb. Zato ga papa šalje u južnu Italiju, u Luceru, gdje je plodonosno živio još samo godinu dana", propovijedao je biskup Bogović.

"Bila je to velika muka za Augustina. Oni koji su doživjeli da se ne smiju vratiti doma, znaju što je to. Oni koji su bježali u Domovinskom ratu znaju kakva je muka biti prognan. Teško je ne moći doći doma, u domovinu. No, Kažotić je bio uvjeren da ta rana nije bila nešto što ga uništava, već da je to spasonosna rana. Nije predbacivao Bogu nemogućnost povratka u domovinu", nastavio je biskup i istaknuo kako danas neki pitaju jesu li žrtve u Domovinskom ratu bile potrebne i zaključio da jesu jer smo spašeni po Kristovim ranama. Objasnio je zato važnost izgradnje svetišta hrvatskih mučenika na Udbini i svoju ideju svehrvatskoga groba.

"Kada bi se sve naše hrvatske rane iz prošlosti povezale, bili bismo zdravija nacija, tada bismo bolje mogli pomoći Europi, kako nas je zamolio papa Ivan Pavao II. da mi Hrvati budemo putokaz Europi u očuvanju kršćanskoga identiteta", poručio je biskup Bogović i nastavio: "Kažotić je Stepinac 14. stoljeća, a Stepinac je Kažotić 20. stoljeća. Ta dvojica velikana su vrlo slični, žrtvovali su se, trpjeli, znali su izaći iz svake nevolje jer su znali što im je cilj.

Kažotić je itekako dobro pratio navigaciju, Božju navigaciju, kad je odlazio iz svojega rodnog Trogira, kad je odlazio iz Zagreba, kad je odlazio iz Avinjona, u Luceri. Zbog svojega velikoga djela zaslužuje da nam bude uzor u vječnosti, zato se nadamo njegovom što bržem proglašenju svetim“, zaključio je biskup Bogović koji je na kraju mise pred kipom bl. Kažotića izmolio molitvu za Kažotićevo proglašenje svetim i zagovornu molitvu.

Misno je slavlje obogaćeno pjesmom mješovitoga župnoga zbora. Sudjelovalo je i više sestara dominikanki te drugih uzvanika. Proslavi Kažotićeva prethodila je trodnevna duhovna priprava koju je predvodio dominikanski mladomisnik Marko Dokoza.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.