ODRŽAN TRADICIONALNI 'MOLITVENI DORUČAK'

Biskup Košić: Moramo govoriti istinu o Stepincu jer je isprepletena mreža laži nad njegovim likom i djelom

Autor

ri

Tradicionalni "Molitveni doručak" u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve, održan je u četvrtak, 6. veljače u Dvorani Benedikta XVI. sisačkog Velikog Kaptola povodom desete obljetnice proslave ponovne uspostave Sisačke biskupije. Tim povodom sa sisačkim biskupom Vladom Košićem o aktualnim temama u Crkvi razgovarala je novinarka Hrvatske katoličke mreže Marija Pandžić. 

07.02.2020. u 11:56
Ispiši članak

Kada i zašto je pokrenut “Molitveni doručak” u Sisku? Koji je cilj “Molitvenoga doručka”?

“Molitveni doručak” pokrenuli smo 2014. godine, a to znači da ove godine sedmi put organiziramo to okupljanje, prije svega, političara koji imaju službu u Sisačkoj biskupiji, ali to je prvenstveno susret s biskupom. To je jedan crkveno-politički događaj pokrenut na inicijativu Marijane Petir koja je tada vodila Ured za promicanje socijalnog nauka Katoličke crkve Sisačke biskupije. Cilj je da se okupe vjernici i koji to nisu, a žele promišljati o odnosu Crkve i javnog života i djelovanja. Često katolici ne djeluju u političkom životu iz svojih vjerskih uvjerenja. Želja nam je povezati djelovanje tih vjernika s političkom arenom. Naime, osoba koja je vjernik istodobno je i javna osoba koja je povezana s djelovanjem svoje stranke koja ima svoje interese. Ako su vjernici i u javnom životu trebaju djelovati prema kršćanskim načelima.

Vjernici laici koji obnašaju političke i javne dužnosti pozvani su svjedočiti svoju vjeru. Oni ipak djeluju drukčije od onih kojima sustav vrijednosti diktiraju neka druga uvjerenja. Želimo probuditi tu svijest kod onih koji su vjernici i političari da su nespojivi politika i nemoral, korupcija i klijentelizam. To su pojave koje još uvijek opterećuje naše društvo, a gdje se većina deklarira kao katolik. Međutim, oni ili ne poznaju svoju vjeru ili je slabo poznaju ili se pak ne ravnaju prema kršćanskim načelima. Želimo pokazati kako je moguće uskladiti kršćanska načela i političko djelovanje.

Kako birate predavače, zašto je na ovogodišnjem “Molitvenom doručku” bio župan Jelić?

Pokušavamo doći do nekih ljudi koji bi nam mogli biti zanimljivi, koji su vjernici i koji tu svoju vjeru ne skrivaju u svom javnom djelovanju. Tako je prošle godine bila s nama predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović koja je govorila o svojoj vjeri. Na “Molitvenom doručku” prošlih godina sudjelovali su, među ostalim, europarlamentarci poput Bernda Posselta te Ivana Maletić, Marijana Petir i Davor Ivo Stier. Ove godine gostovao je karlovački župan Damir Jelić. Naime, on je već prošle godine bio najavljen, ali budući da se predsjednica Republike Hrvatske odlučila odazvati, Jelić je prepustio svoje mjesto. On piše pjesme i knjige duhovnog sadržaja te svoju vjeru ne skriva.

U prosincu prošle godine proslavljena je 10. obljetnica ponovne uspostave Sisačke biskupije. Što biste istaknuli kao glavne aktivnosti Vaše biskupije tijekom tih deset godina?

Na ovaj dan, prije deset godina, nakon što je u prosincu proglašena ponovna uspostava Sisačke biskupije, održano je uvođenje u službu i proslavljena je uspostava biskupije. Bilo je tu puno aktivnosti. Imali smo puno zanimljivih događaja u Sisačkoj biskupiji kao primjerice Susret hrvatske katoličke mladeži 2012., imali smo nekoliko marijanskih simpozija o mariološkoj pobožnosti, podizanje spomenika našem blaženiku kardinalu Alojziju Stepincu povodom 120. obljetnice njegovog rođenja. Biskup redovito obilazi župe, ima svoje redovite pastoralne aktivnosti te sudjeluje u različitim slavljima. Okupljamo vjernike na čitavom nizu zanimljivih tribina. Imamo i zakladu “Fra Bonifacije Ivan Pavletić” kojom sufinanciramo studente za koju je bilo organizirano više koncerata. Postoji i Zaklada za gradnju crkve Našašća sv. Križa na Zrinu. Uspjeli smo i sagraditi crkvu u kojoj smo istaknuli imena 291 Zrinjana koji su 1943. bili ubijeni. Objavili smo u sklopu Šematizma Sisačke biskupije prilog “Naša ranjena biskupija” gdje stoji podatak kako je od 63 crkve srušene njih 24. Tu nije riječ o malom broju crkvi jer je to je gotovo pola ukupnog broja naših crkvi. Još uvijek smo u stanju oporavka od Domovinskog rata. Vjerujemo da su najvažniji ljudi i sretni smo što ove godine imamo tri mlade mise. Smatramo da je dobro da je ustanovljena Sisačka biskupija kako bi Crkva bila bliža svojim ljudima i njihovim teškoćama.

Poznata je Vaša privrženost prema liku i djelu blaženog kardinala Alojzija Stepinca. U ponedjeljak slavimo 60. obljetnicu blaženikove smrti. Zašto je još uvijek nedovoljno istaknuta blaženikova uloga u Hrvatskoj?

Ne znam je li nedovoljno jer neki će zauvijek nedovoljno poznavati lik i djelo hrvatskog blaženika. Na nama je, crkvenim ljudima, da širimo kult svakog sveca. S pravom ćemo reći da je kardinal Stepinac najveći lik Crkve u Hrvatskoj u prošlom stoljeću. Još uvijek je ostao trag njegove patnje i herojske svetosti. Zato je to nešto što obvezuje sve nas da što više govorimo istinu jer je još uvijek isprepletena mreža laži nad njegovim likom i djelom. Još uvijek se ustraje u tim neistinama. Ne moramo mi govoriti o njemu jer će njegova djela razotkriti istinu koja su još uvijek nedovoljno poznata javnosti.

Pred nama je Susret hrvatske katoličke mladeži koji će e održati u Zagrebu 9. i 10. svibnja. Trebamo podsjetiti kako je upravo Sisačka biskupija bila domaćin Susreta 2012. godine. Koji su bili dojmovi mladih s toga Susreta i hoće li mladi iz Siska sudjelovati na predstojećem Susretu?

Svakako će mladi iz Sisačke biskupije sudjelovati na Susretu hrvatske katoličke mladeži u Zagrebu. Već se oni i pripremaju. Zagreb je nama vrlo blizu. Veselimo se. Još uvijek slušam pozitivne odjeke s našeg Susreta koji se održao u Sisku 2012. godine. Mladi vole zajedništvo i druženja, ali i sudjelovanje na misi i u molitvi.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.