Beogradski kardinal dotaknuo se Stepinca: 'Povijest možemo tumačiti, ali činjenice ostaju'

"Mislim da je na nama, koji danas živimo, da napravimo pozitivan korak naprijed. Jer vraćamo se uvijek samo na neke teme koje su 60, 80, 100 godina stare, a koje i tako ne možemo promijeniti. Povijest možemo tumačiti kako želimo, činjenice ostaju. Meni je važnije – i za to radim i želim – da živimo u miru i da tražimo one zajedničke točke koje će nas nositi naprijed", započeo je.

"Postoje različiti dijelovi cijele te priče. Ono što mi je važno kao članu Katoličke Crkve, Papa je zamolio Srpsku pravoslavnu Crkvu i Hrvatsku biskupsku konferenciju da se napravi mješovita komisija. Oni su radili, znamo da su na kraju objavili rezultat koji je bio da još postoje neka otvorena pitanja, tako da nisu došli do zajedničkog mišljenja. Mislim da je jako to pošteno jer se može nastaviti, ako je potrebno.

Ali Papa je rekao da je to pitanje za njega završeno. On je rekao, neću raditi ni lijevo ni desnu, neću ukidati niti dodavati nešto. Druga stvar je, tu je HBK i SPC. U toj mješovitoj komisiji nije bio nijedan katolik iz Srbije… To jasno pokazuje da to nije pitanje za katolike u Srbiji. Mi smo kolateralno povezani s tom situacijom, ali gospodin Stepinac, nadbiskup blaženi, nije nikada radio u Srbiji. Mi, katolici u Srbiji, s tim nemamo ništa", rekao je.

Foto: Nikola Brboleza / CROPIX

No, imaju stav

No, dodao je kako imaju stav. "Za mene je Papin stav najvažniji u tom pitanju. Nisam u situaciji da mogu sjesti i pročitati sve pa da vidim, a znate i sami kakva je povijest, povijest zna dijeliti, a zna ujedinjavati. Svi ti razlozi koji se navode u Hrvatskoj i Srbiji imaju, u neku ruku, dio istine ili manje istine, više istine. Meni je važno da naša Katolička Crkva u Srbiji može slobodno živjeti tu, a ne u sjeni nekih povijesnih problema koji nisu toliko važni za nas."

Godišnjica beatifikacije Stepinca: 'I komunisti su znali da je nepravedno osuđen zbog političke nužde'

Napomenuo je kako je Mađar, no da je 75 posto katolika u Srbiji Mađara, 25 posto su Hrvati, Bugari, Česi, Slovaci, Nijemci i "Bog zna što još, svi narodi koji žive na ovim terenima, i hvala Bogu da je tako… imamo i Albanaca nekoliko tisuća. Mislim da to pokazuje jasno da ni povijesno ni geografski ni etnički ovo ne mora biti glavna tema za nas", prenosi Bitno.