VIDEO: GORJET ĆE Jedan svjetski grad pomalo postaje nemoguć za život, a takva se sudbina piše i ovim hrvatskim gradovima

Chennai na jugoistoku Indije, grad od 9 milijuna stanovnika s okolicom trpi sušu već dvije godine. A ako se to nastavi i do kraja ove godine, grad će postati nemoguć za život i otvorit će doba masovnog napuštanja gradova zbog klimatskih promjena u 21. stoljeću, lako moguće čak tako uskoro da to danas teško da možemo zamisliti.
 

Gradovi u Hrvatskoj teško da bi se do kraja stoljeća mogli baš tako zagrijati. Ali, prema top listi europskih glavnih gradova koji će se do 2100. najgore zagrijavati, Zagreb je čak sedmi. Prijete mu čak 4°C veće temperature od prosjeka iz 20. stoljeća, a sveukupno klima koja je danas uobičajena za Izmir u Turskoj, objavio je Climatecentral.org prije nekog vremena. A niti Zagreb nije najgori u okvirima Hrvatske, odnosno na lokalnoj razini.

Prošlogodišnja analiza Europske mreže za data novinarstvo, u čemu je sudjelovao i H-alter, pokazuje da se od velikih gradova u Hrvatskoj do danas najviše zagrijao Split, za čak 1,3°C, dok je Zagreb danas prosječno topliji nego u 20. stoljeću za 1,1°C. Je li onda moguće da i neki gradovi u Hrvatskoj postanu nenastanjivi? Svakako da, u prvom redu zbog rasta razine mora uslijed otapanja ledenih pokrova na Zemljinim polovima i Grenlanda.

Niz grafičkih prikaza potopljenosti hrvatskih gradova na Jadranu predstavljeno je prema scenariju rasta razine mora do 9,9 metara koliko prognozira tada predstavljena studija u američkom PNAS-u. Polazište te studije bilo je "optimistična" prognoza UN-a o zagrijavanju svijeta od 3°C uz ovakvo ponašanje čovječanstva do 2100.

Ispalo je da u takvom svijetu svi gradići u dolini Neretve redom mogu računati da će prestati postojati jer će biti potopljeni, ali i najveći dijelovi Zadra, Pule, Solina, Trogira i sličnih niskih jadranskih gradova, te uz užasnu devastaciju Splita, Dubrovnika, Rijeke i drugih. Koliko bi tadašnji stanovnici RH mogli patiti od nestašice vode, provala razornih oluja, umiranja u toplinskim valovima, može se samo nagađati, jer još u ljeto 2003. jedan takav pobio je u Europi oko 70.000 ljudi. Činjenica je u svakom slučaju da će svijet vrlo brzo doživjeti jednu za drugom evakuaciju velikih gradova u kojima se više neće moći živjeti.

Split je već danas topliji 1,3°C, za što se može shvatiti koliko je dramatično ako se uzme da je točka propasti na velike dijelove svijeta zagrijavanje od 1,5°C. Slijede Zagreb, Slavonski Brod i Zadar, te potom Rijeka, Pula i Osijek po zagrijanosti u odnosu na 20. stoljeće.

Provale vrućine mogu se statistički predstaviti ako se uzme da je Split u 20. stoljeću imao u prosjeku samo 0,4 dana godišnje. Danas ih ima 13 i pol. Zadar ih je ranije imao 0,6 godišnje, danas ih ima već 9,8. Pula ih trpi godišnje 7, Zagreb 5,7..., a tu je već riječ o gradovima koji ekstremne vrućine u 20. stoljeću praktično nisu poznavali. Odjednom se prognoze i UN-ovih klimatologa i svih velikih svjetskih znanstvenih centara za klimu o tome da će Balkan, tako i Hrvatska, biti među najpogođenijima posljedicama klimatskih promjena, pokazuju kao stvarnost koja se počinje događati. Bez obzira na to, sve vlade Republike Hrvatske do sada napravile su praktično ništa u prilagodbi na klimatske promjene, još manje u prelasku na obnovljive izvore energije, piše Express.