Veliki zakon u fizici krivo tumačimo već 300 godina? Filozof tvrdi da smo ga pogrešno preveli

Prema filozofu jezika i matematike, možda smo cijelo vrijeme pogrešno tumačili Newtonov precizni tekst njegovog prvog zakona gibanja. Filozof Daniel Hoek s Virginia Techa želio je "ispraviti stvar" nakon što je otkrio ono što opisuje kao "nespretan pogrešan prijevod" u izvornom engleskom prijevodu Newtonovih Latinskih načela iz 1729. godine, objavio je znanstveni portal ScienceAlert. 

Na temelju ovog prijevoda, bezbrojni akademici i učitelji su od tada tumačili prvi Newtonov zakon inercije tako što će se objekt nastaviti kretati pravocrtno ili ostati u stanju mirovanja osim ako vanjska sila ne intervenira. To je opis koji dobro funkcionira sve dok ne shvatite da vanjske sile neprestano djeluju, nešto što bi Newton sigurno uzeo u obzir u svom tekstu.

Pregledavajući arhive shvatio pogrešno tumačenje

Pregledavajući arhive, Hoek je shvatio da je ovo uobičajeno parafraziranje sadržavalo pogrešno tumačenje koje je prolazilo ispod radara sve do 1999. godine, kada su dva znanstvenika uhvatila prijevod jedne latinske riječi koja je bila previđena. 

Riječ quatenus, što znači "ukoliko", a ne "osim ako". Za Hoeka, ovo čini razliku.

NEWTON 'IZRAČUNAO' KADA ĆE BITI SMAK SVIJETA Prije 50 godina i računalo dalo sličnu procjenu

Umjesto da opisuje kako objekt održava svoj zamah ako na njega ne djeluju nikakve sile, Hoek kaže da novo čitanje pokazuje da je Newton mislio da je svaka promjena u zamahu tijela – svaki trzaj, pad, zaokret i nalet – uzrokovana vanjskim silama.

"Vraćajući tu jednu zaboravljenu riječ natrag na pripadajuće mjesto, znanstvenici su jednom od temeljnih principa fizike vratili njegov izvorni sjaj", piše Hoek u postu na blogu o svom radu.

Ta značajna ispravka nikad nije zaživjela

Međutim, ta toliko važna ispravka nikada nije zaživjela. Čak bi se i sada moglo boriti da dobije snagu protiv težine stoljeća ponavljanja.

"Neki smatraju moje čitanje previše divljim i nekonvencionalnim da bi ga shvatili ozbiljno", primjećuje Hoek, "a drugi misle da je to toliko očito ispravno da jedva vrijedi raspravljati."

Obični ljudi mogli bi se složiti da zvuči kao semantika, a Hoek priznaje da reinterpretacija nije i neće promijeniti fiziku.

Pažljivo proučavanje Newtonovih vlastitih spisa razjašnjava što je pionir matematičar mislio u to vrijeme.

Što je Newton mislio?

"Mnogo je tinte proliveno oko pitanja čemu zapravo služi zakon inercije", objašnjava Hoek, koji je kao student bio zbunjen time što je Newton mislio. Ako uzmemo prevladavajući prijevod, objekata koji putuju u ravnim linijama sve dok ih sila ne prisili drugačije, onda se postavlja pitanje zašto bi Newton napisao zakon o tijelima slobodnim od vanjskih sila kada takve stvari ne postoje u našem Svemiru, s obzirom da su gravitacija i trenje uvijek prisutni?

"Cijela poanta prvog zakona je zaključivanje o postojanju sile", kaže George Smith, filozof sa Sveučilišta Tufts i stručnjak za Newtonova djela, novinarki Stephanie Pappas za Scientific American.

FOTO: Unsplash

Zapravo, Newton je dao tri konkretna primjera kako bi ilustrirao svoj prvi zakon gibanja. Najpronicljiviji je, prema Hoeku, rotirajući vrh koji, kao što znamo, usporava u stežućoj spirali zbog trenja zraka.

"Dajući ovaj primjer", piše Hoek, "Newton nam eksplicitno pokazuje kako se Prvi zakon, prema njegovom shvaćanju, primjenjuje na ubrzavajuća tijela koja su podložna silama, to jest, primjenjuje se na tijela u stvarnom svijetu."

Prvi Newtonov zakon upravlja svim nebeskim tijelima i objektima na Zemlji

Hoek kaže da ovo revidirano tumačenje donosi jednu od Newtonovih najtemeljnijih ideja koja je u to vrijeme bila krajnje revolucionarna. To jest, svim planetima, zvijezdama i drugim nebeskim tijelima vladaju isti fizikalni zakoni kao i objektima na Zemlji.

"Svakom promjenom brzine i svakim nagibom u smjeru", razmišlja Hoek, od rojeva atoma do vrtložnih galaksija, "upravlja prvi Newtonov zakon."

Čini da se svi ponovno osjećamo povezanima s najudaljenijim krajevima svemira.