iPod naših djedova
Uređaj koji je promijenio svijet glazbe slavi 60 godina
Moramo priznati da većina današnjih mlađih generacija sve manje zna i za iPod i druge MP3 svirače, a nekako im je normalno koristiti mobitele i tablete spojene na internet izvor stream glazbe. Kako god bilo danas, prije 60 godina pojavio se prvi radio tranzistor - uređaj koji je promijenio svijet glazbe, ali i svijet općenito.
Prije priče o samom radio tranzistoru moramo se vratiti još malo u povijest - 23. prosinca 1947. godine, u poslijeratnoj Americi tvrtka Bell Laboratories svijetu predstavlja tranzistor. Tehničkim rječnikom tranzistor je poluvodički elektronički element i koristi se za pojačavanje električnih signala, kao elektronička sklopka, za stabilizaciju napona, modulaciju signala i mnoge druge primjene. Laički rečeno, tranzistor je za stare uređaje ono što su mikročipovi za današnje.
Prvi tranzistor izrađen je od dotiranog germanija i imao je dosta mana, ali je utro put daljnjem razvoju. Početkom pedesetih godina, Masaru Ibuka, vlasnik radionice za popravak radio uređaja saznao je za ovo otkriće te, nakon što je s kolegom otvorio tvrtku Tokyo Tsushin Kogyo K.K. (današnji Sony), odlazi u SAD kako bi pribavio pravo na licencnu proizvodnju tranzistora, što je i ostvario. Istovremeno konkurencija u SAD-u, prvenstveno tvrtke Regency i Texas Instruments rade na razvoju tranzistora, ali i, što je puno bitnije, njihovom korištenju u komercijalne (a ne samo vojne) svrhe.
U siječnju 1954. inženjeri Texas Instrumentsa uspijevaju napraviti prvi silicijski tranzistor čime otvaraju vrata za izradu malih prenosivih uređaja koji će raditi na baterije, a omogućavat će slušanje radio programa. Kako sami nisu bili u mogućnosti proizvesti takav uređaj trebao im je strateški partner. Tadašnji veliki igrači, RCA, Philco i Emerson nisu prepoznali uređaj budućnosti te je na kraju partner postao dio tvrtke I.D.E.A zvan Regency i 18. listopada 1954. godine proizveden je TR-1, prvi prijenosni radio uređaj na svijetu.
Uređaj je momentalno prihvaćen na tržištu i nakon samo godinu dana prodano je oko 100 000 komada. Ipak, TR-63, prvi radio tranzistor kojeg je Sony plasirao na američko tržište postigao je puno komercijalniji uspjeh što je otvorilo vrata i drugim japanskim korporacijama i razvoj japanske industrije elektronike, ali i razvoj jednog sasvim novog tržišta i nove niše potrošača.
Do tog vremena tinejdžeri su svoj bunt prema roditeljima i ljubav prema popularnoj glazbi mogli redovito pokazati samo na jednom mjestu - u popularnim kafićima koji su imali jukebox. S pojavom tranzistora po prvi puta su postali neovisni o roditeljima, vlasnicima kafića ili drugim odraslim osobama. Mogli su uzeti radio tranzistor, otići na livadu, uhvatiti program omiljene radio stanice i plesati do mile volje. Da ne zaboravimo, istovremeno, točnije 1955., predstavljen je i prvi komercijalni auto-radio koji je koristio tranzistore, a ne više cijevi, čime je i automobil postao omiljen komad zabave američkih tinejdžera.
Koliko god se to danas može činiti čudno, ali ovaj mali mobilni uređaj pokrenuo je nekoliko stvari bez kojih danas ne možemo zamisliti svijet. Prvo tu je potrošačka elektronika koja je nakon inicijalnog zamaha pedesetih godina svoju vladavinu svijetom potvrdila osamdesetih godina. Zatim glazbena industrija i razvoj radio stanica. Kako su sada mladi mogli bilo gdje i bilo kada slušati svoje glazbene idole počelo se stvarati sve više glazbe namijenjene upravo njima, a paralelno s glazbom i sve više radio stanica koje su tu glazbu puštale, te je stvorena jedna od najbitnijih izmišljotina dvadesetog stoljeća - pop-rock kultura.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.