Učenici iz Splita čiste plaže i more, uče roniti i upravljati dronovima! Ovo je njihova priča

"Zdravo more" naziv je eko grupe ove škole koja ima za cilj informirati javnosti o ekološkim problemima, prvenstveno problemima velike količine mikroplastike u moru te spriječiti onečišćenja mora i obale. Učenici sudjeluju u brojnim eko akcijama, a stječu i nove vještine – uče roniti i upravljati dronovima, a sve u cilju zaštite Jadrana. O svojim su aktivnostima snimili dva dokumentarca te 7. studenog 2023. postavili izložbu "Postani čuvar Jadranskog mora" u Prirodoslovnim muzeju u Splitu.

U sklopu projekta "Zeleno nije samo moda!" na portalu Generacija.hr upitali su profesoricu De Marchi o ideji za eko grupu, zelenim projektima koje provode, reakcijama učenika, osviještenosti mladih o zelenim temama, dokumentarcima i izložbi te važnosti poticanja mladih na veću aktivnost u području očuvanja okoliša.

Kako i kada je nastala ideja za "Zdravo more"?

Pod imenom "Zdravo more" je objedinjena eko grupa Pomorske škole Split i brojni provedeni projekti grupe. Temelji su njezinog nastajanja u usvojenim znanjima i vještinama učenika stečenim kroz dodatnu terensku nastavu, realizaciji brojnih izvannastavnih aktivnosti i provedbi više školskih projekta za vrijeme slobodnog vremena učenika. I prethodne su generacije učenika ribarsko-nautičkog smjera tijekom školovanja čistile plaže, obalu i more. Eko grupa Zdravo more po prvi se put javnosti obratila kroz vlastiti, jedinstveni ekološki projekt u Hrvatskoj. Tim od pet učenika (maksimalan broj članova po Pravilniku natječaja) uz moju se pomoć 2020. godine prijavio na natječaj UpShift: ZABUM – za budućnost mladih s razrađenom inicijativom i programom za očuvanje Jadranskog mora. Školskim projektom osvojili su tadašnjih 15.000 kuna (oko 2.000,00 eura) sredstava UNICEF-a, kao jedan od pet najboljih timova Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Cilj školskog projekta bio je informirati javnosti o ekološkim problemima, prvenstveno problemima velike količine mikroplastike u moru te spriječiti onečišćenja mora i obale poticanjem javnosti na vlastite ekološke akcije u svrhu budućeg zdravlja morskog okoliša. Nakon osvojene nagrade i brojnih online radionica u vrijeme pandemije, svoju su nagradu učenici uložili u vrijedne nautičke narukvice sa srebrenim privjeskom. Brojni portali podržali su njihovu inicijativu očuvanja morskog okoliša. Također su putem Instagram i Facebook stranice "Zdravo more" pozvali stanovništvo Hrvatske da im se pridruži u spašavanju morskoga svijeta.

Kroz školski ekološki natječaj sudionici dislociranih eko akcija imali su mogućnost osvojiti nautičke narukvice. Pravila eko natječaja i nagradne igre bila su jednostavna. Na za to pripremljenu e-mail adresu sudionici su trebali poslati svoje šifre i fotografije vlastitih mini eko akcija na kojima se vidi pokupljen i pravilno odložen otpad i to minimalno 10 komada, uz podatke o mjestu ili plaži na kojoj je akcija izvršena. Zaprimljeni materijali objavljivani su na navedenim stranicama. Mini eko akcijama duž obale, ali i na rijekama u unutrašnjosti naše zemlje, uklonjeno je preko 1000 predmeta koji bi u konačnici završili u moru. Namjera ovih vrijednih mladih ljudi bila je pokazati dobar primjer u praksi kako bi svi sudionici školskog eko natječaja nastavili njihovim putem, putem očuvanja mora i morskog okoliša. Ujedno je tim učenika iz nagradnog projekta javnosti poslao jasnu poruku uz slogane "Odloži otpad, ne budi smeće" i "Želimo zdravo more bez plastike". I to simbolično iz povijesne ribarske lučice Matejuška. Tada se rodila ideja da se zovemo "Zdravo more" uz želju nastavka promicanja ekologije mora, ali i daljnjeg istraživanje litorala.

FOTO: Zdravo more

'Cilj nam je očuvanje Jadrana'

Koji su ciljevi vaših projekata i na koje sve načine učenici u njima sudjeluju?

Uz promicanje ekologije mora, jedan od brojnih ciljeva objedinjenih školskih projekta bio je taj da putem natječaja osvojimo i sredstva za suvremeniji način rada grupe, odnosno da unaprijedim terenska i stručna znanja učenika ribarsko-nautičkog smjera. U projektu Građanska znanost: mjerenje i promatranje mora, a temeljem natječaja Instituta za razvoj i inovativnost mladih – Croatian Makers, prijavila sam više učenika ovog smjera s školskim projektom "Istraživanje litorala". Među 200 prijava izabrani smo na način privremenog osvajanja jednog od 16 podvodnih dronova marke Mini Gladius S. Uvjet za njegovo trajno vlasništvo je bio cjelovita provedba projekta i doprinos mjerenju temperatura mora za buduća znanstvena istraživanja. Za baznu lokaciju odabrali smo vanjsku stranu lukobrana Gradske luke Split (nasuprot ACI marine) i dvaput mjesečno u interaktivnu kartu unosili temperature mora za dubine od 0,3 metra, 5 metara i 10 metara.

Istraživanja smo uz radne zadatke iz projekta vršili i na drugim dijelovima luke te na drugim gradskim i prigradskim mikrolokacijama (djelomično i putem eko akcija). Praćenjem temperatura došli smo do vrijednih vlastitih zaključaka o utjecaju morskog otpada na bioraznolikost flore i faune određenih lokacija. Osim što smo napravili srednjoškolski istraživački rad u zoni litorala, njihova mjerenja temperatura mora na baznoj lokaciji trajno su ostala zabilježena za istraživanja na globalnoj razini. Aktivnosti su prepoznali i predstavnici The European Wergeland Centre (EWC) iz Norveške, povlašteni suradnici Vijeća Europe te partneri IRIM-a. Partneri u projektu IRIM-a bili su i WWF Adria i HGSS (Hrvatska gorska služba spašavanja). Projekt je financijski podržao i Mate Rimac.

FOTO: Zdravo more

Mladi pomoću tehnologije rješavaju ekološke probleme: 'Spojili smo znanje i ljubav prema Slavoniji'

Paralelno s provođenjem višemjesečnog projekta Građanska znanost: mjerenje i promatranje mora učenike sam vodila na eko akcije drugih organizatora. U tom periodu sam organizirala i prvu veliku školsku podvodnu eko akciju uz pomoć drugih ronilačkih klubova i pojedinaca koja je medijski bila jako popraćena. U eko grupu “Zdravo more” uključila sam i učenike škole koji su licencirani ronioci (učenici svih smjerova škole), dok  su u drugoj podgrupi ostali učenici ribarsko-nautičkog smjera od dragosti nazvani "dronaši". Zajedničkim snagama ove dvije podgrupe djeluju i dalje prvenstveno u cilju očuvanja Jadranskog mora.

Jesu li učenici uspješno svladali upravljanje bespilotnom ronilicom i ronjenje?

Da. Putem natječaja Ministarstva znanosti i obrazovanja dobila sam za njih još jedan, suvremeniji ROV marke M2. Robotska ruka je na ROV-u marke Mini Gladius S i "dronaši" s njom izvlače morski otpad težine do 13 kg. Atrakcija su gdje god se pojavimo. Učenici rado dijele iskustva te demonstriraju rad s dronovima. Postali su profesionalci u upravljanju i vađenju otpada iz mora.

Kroz ovogodišnji školski  projekt "Tradicijom komiških ribara" dio "dronaša" nagradila sam ronjenjem s bocama. Svoj prvi zaron, a nakon savladanih osnova ronjenja su imali u Komiži s ekipom Ronilačkog centra "B-24". Oduševljeni su, imaju jaku lijepu uspomenu te želju da završe tečaj ronjenja. I na ovaj način žele sudjelovati u čišćenju podmorja.   

FOTO: Zdravo more

Kakve su reakcije učenika škole? Koliko ih se odazvalo na vaše akcije i jesu li pozitivno reagirali?

Grupa trenutno broji oko 30 članova (obje podgrupe). Dobivam upite učenika i roditelja s željom priključivanja grupi. Vidljivi smo u medijima, vodimo Instagram stranicu @zdravomore.eko i 2023. godine smo izabrani za najbolji eko projekt RH u kategoriji srednjih škola u natječaju EkoLucija 101 portala Srednja.hr.

Obzirom da su nosioci projekta učenici ribarsko-nautičkog smjera ugodno me iznenadila prošlotjedna reakcija jednog razreda nautičkog smjera kojemu ne predajem. Na zamolbu njihove razrednice (pitali su je kako da se priključe grupi) došla sam razgovarati s njima obzirom da čekam financijska sredstva za novi projekt "Podvodnom patrolom Pomorske škole Split" jer imam potrebu za većim brojem članova u podgrupi ronioca (odlaskom maturanata grupa se smanjuje). S tim će sredstvima učenici iz svih smjerova škole imati priliku konkurirati za 12 besplatnih tečajeva ronjenja uz direktno članstvo u grupi. Njihova reakcija na ove informacije je bila ustajanje i pljesak. Jako dirljiv trenutak.

'Pomažemo našem moru'

U koliko su akcija čišćenje podmorja učenici dosad sudjelovali? Kako su one izgledale i jesu li posvjedočili većem onečišćenju mora? 

Moram naglasiti da sve akcije u kojima su sudjelovali su na osnovi bliskih suradnji s brojnim ronilačkim klubovima, udrugama, organizacijama, institucijama, pojedincima i prijateljima grupe. Ovim putem im se zahvaljujemo na pozivima te pomoći u organizaciji školskih eko akcija. Osim školskih pod imenom "Naše more-zdravo more" u Splitu i "Za komiško more" u Komiži (želim napraviti jednu veću eko akciju u svakoj školskoj godini), sudjelovali su u eko akcijama Zeleno-plavi Split, Eko Trogir, Sub-damja Split, Eko Kaštela, Eko Dugi Rat i Mare Nostrum-Seget.

U pojedinima smo bili i dva puta (2022. i 2023. godine) i svaki se put šokiramo količinom i predmetima koje se izvade iz mora. Akcije su jako lijepe jer osim što pomažemo našem moru družimo se i upoznajemo brojne entuzijaste i volontere kakvi smo i sami. Na žalost, volonteri čiste i brinu se o moru dok se svijest ljudi o ekološkim problemima lagano budi.

FOTO: Zdravo more

Na koje sve načine informirate javnost o ekološkim problemima vezanim uz more?

Ulažemo napore da dođemo do svijesti svakog pojedinca o važnosti očuvanja Jadranskog mora. Žalosti nas činjenica da još puno ljudi ne razumije da svaki pojedinac na različite načine ostavlja svoj ekološki trag u prirodi i da malim postupcima može pridonijeti brojnim pozitivnim promjenama u njoj. More je izvor prehrane i budućnost u radu prvenstveno učenika ribarsko-nautičkog smjera jer loviti i ploviti se mora. Obrazujemo se za održivi ribolov, želimo ribu bez mikroplastike i stalo nam je da stanovništvo ima zdravu morsku hranu.

Na svojim primjerima potičemo javnost na brigu po ovim važnim pitanjima. Veliku podršku nam daju mediji. Brojne su TV emisije, objave na portalima i intervjui u radio emisijama o radu grupe. Naš glas se čuje. Primijetila sam i da su se pojedine objave s portala dijelile u susjednim državama. Naša Instagram stranica @zdravomore.eko koja je prvenstveno namijenjena za edukaciju i ekološku motivaciju učenika naše škole, kao i za uspomene na uspjehe u radu grupe također nam služi kao platforma vezana uz ekologiju mora. Putem nje i sami dolazimo do sve većeg broja istomišljenika i zaljubljenika u more. 

FOTO: Zdravo more

Interaktivna izložba i dokumentarci

Snimili ste dokumentarac i pripremate izložbu. Možete li nam reći više o tome?

Brojni su portali ove godine objavili naš prvi dokumentarac. Javnosti smo pokazali manje poznatu olupinu koćarice "Ribolovac" pred Stomorskom (otok Šolta) i prizore oko nje, a za multimedijsku izložbu "Postani čuvar Jadranskog mora" u Prirodoslovnim muzeju u Splitu smo ciljano napravili još jedan dokumentarac. Podvodne snimke nastale su s GoPro kamerom i školskim dronovima.

U drugom dokumentarcu gledatelje upoznajemo s ljepotama čistog mora i morskim svijetom u njemu, potom s morskim onečišćenjem. Na ovo se nadovezuju kadrovi rada ronioca i rada njihove logističke podrške na brodicama i kopnu prilikom uklanjanju morskog otpada. Posjetiteljima i svim zaljubljenicima u Jadransko more i podvodni svijet, izložba pruža brojne informacije kroz četrdeset povezanih panoa, počevši od nastanka Jadranskog mora do njegovog današnjeg stanja. I vlastitim fotografijama javnosti prenosimo ljepotu, ali i šokantne zapise onečišćenja mora i njegovog okoliša jer smatramo da "riznicu" morske prehrane moramo ostaviti zdravom i za buduće generacije.

Željeli smo da putem foto i video materijala te izložbenih eksponata eko grupe "Zdravo more" posjetitelji imaju jedinstvenu priliku na jednom se mjestu educirati o značaju održivog ribarstva i važnosti ekologije mora te se upoznati i sa svjetski aktualnim temama negativnih posljedica djelovanja čovječanstva na morske resurse. Cilj je izložbe potaknuti svakoga od nas na duboko promišljanje o zajedničkoj, ali i osobnoj odgovornosti očuvanja bioraznolikosti mora. Ova izložba je poziv svima nama da u očuvanju mora i priobalja slijedimo prikazanu praksu naših učenika. Jedinstvena je i zato što u prostoru muzeja posjetitelji mogu upaliti crveni alarm za budućnost ribarstva, pomorskog prometa, brodogradnje, turizma i ostalih važnih gospodarskih grana Republike Hrvatske, koja će trpjeti velike gubitke ako ne djelujemo zajednički i preventivno jer posljedice nemara već osjećamo.

Putem izložbe svaki posjetitelj može prikazati svoje članstvo i kroz Upisnik novih ekologa mora, a koji se nalazi u postavu izložbe. Uz brojne vrijedne eksponate te radove učenika postav izložbe uključuje i medijski kiosk, katalog i letke koji koriste za osobno razvijanje ekološkog pristupa Jadranskom moru, kao i za daljnje zajedničko djelovanje na svijest javnosti o nužnosti i hitnosti njegove zaštite. Za cilj ima da svaki posjetitelj postane ambasador nove, sve veće zajednice čuvara Jadrana! Nastala je u suradnji s Prirodoslovnim muzejom, pokretna je i već sada imamo upite za njeno gostovanje izvan Splita. Svečano otvorenje je bilo 7. studenog 2023. godine. Izložba će trajati dva mjeseca.

Učenici stječu nove vještine

Jesu li mladi danas dovoljno upoznati sa zelenim temama, klimatskim promjenama i očuvanjem okoliša?

Prilično. Iz vlastitog iskustva mogu zaključiti da se rado upoznaju s ovim temama, grade svoja mišljenja i razmjenjuju stavove. Putem društvenih mreža te portala prate i razne objave. Zato želim naglasiti da ove aktualne teme danas u školi treba sustavno obrađivati na temelju znanstvenih činjenica i na primjerima dobre prakse.  

Koji su rezultati vaših projekata? Što su sve učenici naučili i na koji su način surađivali s lokalnom, ali i međunarodnom zajednicom? Vaše aktivnosti prepoznali su i predstavnici Vijeće Europe. Koliko vam znači ovo priznanje?

Ono što je meni najvažnije su sretni, zadovoljni i samosvjesni učenici željni novih znanja. Takvi učenici postižu bolje rezultate u školi, a kroz projekt "Zdravo more" i rad grupe stječu i nove vještine. Orijentirani su prema timu i suvremenoj nastavi. U svakoj fazi projekta sam transparentna prema njima kako bi i sami naučili stvarati nove suradnje. Ovakva praksa je rezultirala da lako komuniciraju i stvaraju lijepe odnose sa suradnicima grupe, što je vidljivo kroz realizirane projekte, ali i kroz gostovanje predstavnika Vijeća Europe iz Norveške.

Putem njih prenijeli su svoja znanja i iskustva rada s dronovima i iz eko akcija te poruke o važnosti i načinima vlastitog doprinosa zdravlju mora omladini Europe, jer i druge zemlje imaju problema s onečišćenjem mora i oceana. Uz ovo veliko priznanje svakako bih izdvojila i njihove govore u Europskom parlamentu na simuliranoj sjednici za mlade 20. listopada 2023. putem kojih su pokazali stručnost i usmjerenost u ostvarivanju ekoloških ciljeva. Dobili su brojne pohvale i drago mi je reći da smo ponosni na priznate uspjehe rada grupe na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini.

FOTO: Zdravo more

Što planirate dalje?

"Zdravo more" traje nešto više od  tri godine. Ima odličnu perspektivu za nastavak suvremene edukacije. Temeljem uspjeha grupe dobivamo brojne ponude za različite vidove suradnji, a kojima je okosnica istraživanje mora i zaštita morskog okoliša. To nas jako veseli, rado ih prihvaćamo i u fazi su razrade. Već krajem studenog dio “dronaša” će sudjelovati na međunarodnom sajmu ribarstva CROFISH u Poreču. Za posjetitelje sajma pripremamo mnoge zanimljivosti iz naše ribarske struke. I dalje ćemo sudjelovati u eko akcijama drugih organizatora te tražiti financijsku pomoć za školske. Uz to ćemo razvijati i nove školske projekte jer imamo nove ideje za rad grupe.  

Za kraj, što bi poručili svim mladima u Hrvatskoj, posebice učenicima koji žele aktivnije pridonijeti očuvanju okoliša?

Bez obzira jeste li u sustavu obrazovanja ili ne svi se možete priključiti mnogobrojnim inicijativama i grupama koje rade na očuvanju naše planete. Učenici i studenti imaju mogućnosti i da se unutar svoje obrazovne ustanove priključe grupama ili uspostave udruge (studenti) u ovisnosti o eko aktivnosti koju žele provoditi. Mnogi učitelji, nastavnici i profesori imaju grupe i projekte koje uključuju ekologiju. U slučaju da u vašoj školi takvih nema potaknite ih u ovom smjeru i to vlastitim prijedlozima i idejama.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Zeleno nije samo moda!" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.