Tisuće mladih Ukrajinu zamijenilo Hrvatskom, evo kako im pomažemo

Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin tog jutra pokrenuo „specijalnu vojnu operaciju“ život u Ukrajini pretvorio se u pakao, smijeh su zamijenile suze i zvukovi sirena koje označavaju opasnost, hitnih službi koje pomažu unesrećenima, a eksplozije i sve ostalo, nimalo lijepo i ugodno što dolazi uz rat kao takav, postali su dio ukrajinske svakodnevice.

Uključuje to i razrušene obiteljske kuće, stambene zgrade, škole, trgovačke centre, dječja igrališta i ostalu infrastrukturu nužnu za normalan život, stoga ne čudi kako su mnogi Ukrajinci bili primorani napustiti svoje domove, piše Zaposljavanje.mimladi.hr.

Direktiva o privremenoj zaštiti

Konkretno, procjenjuje se kako je više od 12 milijuna Ukrajinaca zbog rata moralo napustiti svoje domove, a gotovo šest milijuna njih završilo je u izbjeglištvu diljem Europske unije koja je odmah na početku stala na stranu ukrajinskog naroda, da bi početkom ožujka aktivirala direktivu o privremenoj zaštiti koja od 2001., kada je donesena, do tada nikad nije aktivirana.

Laički rečeno, cilj je direktive ublažiti pritisak na nacionalne sustave azila i omogućiti izbjeglicama da uživaju usklađena prava na boravište, pristup tržištu rada i stanovanju, medicinskoj i socijalnoj pomoći te pristup obrazovanju u cijeloj  EU-u.

Tisuće djece stiglo u Hrvatsku

To uključuje i Hrvatsku, u koju je prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova do subote 23. srpnja, kada je nastao ovaj članak, ušlo 21 202 ukrajinskih izbjeglica, od čega 7106 djece.

Obrazovanje mladih Ukrajinaca u Hrvatskoj

Budući da je riječ o najosjetljivijoj skupini, na portalu su istražili kako je Hrvatska do sada pomogla djeci i mladima da nastave naglo prekinuto djetinjstvo, ali i općenito da se što bezbolnije integriraju među vršnjake iz Hrvatske.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja rekli su kako su mladi koji su Ukrajinu morali zamijeniti Hrvatskom od početka dolaska u Lijepu Našu uključeni u odgojno-obrazovne ustanove za tada tekuću školsku godinu (2021./2022.).

"Trenutno, u 555 ustanova uključeno je 1710 djece/učenika raseljenih iz Ukrajine. Od ukupnog broja, njih 1330 uključeno je u 362 osnovne škole, dok 144 učenika iz Ukrajine pohađa neku od 83 srednje škole u koje su uključeni", odgovorili su za Zaposljavanje.mimladi.hr iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, napomenuvši kako ne raspolažu brojem studenata koji su ukrajinske fakultete zamijenili hrvatskima.

Aktivnosti za lakše uključivanje u obrazovni sustav

Saznali su i imaju li mladi iz Ukrajine, koji se obrazuju u Hrvatskoj, pravo na nekakve stipendije, no dočekao ih je negativan odgovor, što ne znači da su ostavljeni na cjedilu.

Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje u odgojno-obrazovni sustav, Ministarstvo znanosti i obrazovanja dostavilo je svim osnovnim i srednjim školama dopis/uputu o uključivanju djece i učenika, raseljenih iz Ukrajine  te je uspostavljena suradnja sa svim relevantnim dionicima.

Pri uključivanju učenika u odgojno-obrazovni sustav, učenicima, ali i roditeljima, ravnatelji i djelatnici škole te ostali dionici uključeni u odgojno-obrazovni sustav pružaju svu potrebnu pomoć te informacije pri uključivanju u novu sredinu.

Također, u suradnji s predstavnicima ukrajinske zajednice školama se po potrebi omogućuje prevoditelj, ali i stručno osoblje, kako bi se pomoglo djeci i učenicima te pružila potrebna psihosocijalna pomoć.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u svakodnevnoj je komunikaciji sa svim relevantnim dionicima kako bi se roditeljima i djeci pružila sva potrebna pomoć te kako bi integracija učenika u odgojno-obrazovni proces bila što uspješnija.

"Kako bi se učenici i škole što uspješnije pripremile za novu školsku godinu, upućena je obavijest o postupcima koji prethode završetku školskoj godini 2021./2022. te je donesena Odluka o upisu učenika iz Ukrajine u prvi razred srednje škole u šk. godini 2022./2023., kao i  Odluka o financiranju udžbenika za srednje škole i drugih obrazovnih materijala za osnovne i srednje škole učenicima raseljenima iz Ukrajine za šk. godini 2022./2023.", nastavljaju.

Jezična barijera velik je problem, ali…

Ministarstvo znanosti i obrazovanja pitali su što je Hrvatska učinila, kako bi se mladi iz Ukrajine lakše sprijateljili s vršnjacima s kojima dijele školske klupe.

Odgovaraju kako je postupak uključivanja učenika pojednostavljen, kako zbog psiholoških i socioloških razloga, tako i zbog odgojno-obrazovnih.

"Pojednostavljena je i procedura uključivanja učenika u odgojno-obrazovne skupine za učenje pripremne nastave hrvatskoga jezika, kako bi učenici što prije započeli s učenjem hrvatskoga jezika.

Nakon prvog ciklusa u trajanju od 70 sati pripremne nastave hrvatskoga jezika, za učenike koji prema procjeni povjerenstva nisu zadovoljili minimalne uvjete, moguće je organizirati dodatnih 70 sati učenja hrvatskoga jezika.

U dogovoru sa školom te roditeljima pripremna nastava može se organizirati i u vrijeme odmora za učenike, naravno uvažavajući mogućnosti učenika."

Dodaju i kako postoji mogućnost i pohađanja dopunske nastave hrvatskoga jezika nakon završene pripremne nastave.

Smještaj

Generalno, svim izbjeglicama iz Ukrajine koje trenutno borave u Hrvatskoj, sukladno gore navedenoj direktivi, RH osigurala je smještaj u nekom od tri prihvatna smještaja (Varaždin, Osijek i Gospić) gdje izbjeglice borave kraće vrijeme, trenutno njih osam. Uz besplatan internet, smještaj i prehranu, na raspolaganju imaju stručnjake koji im nude zdravstvenu skrb i psihosocijalnu pomoć, nakon čega, u pravilu nakon dva dana, odlaze na tzv. kolektivni smještaj (na 37 lokacije diljem Hrvatske) koji je dugotrajniji, a izbjeglicama su uz smještaj, osigurani prehrana i internet.

Uslugu kolektivnog smještaja do subote 23. srpnja zatražile su 1724 osobe.

Naravno, osim institucija, u pomoć izbjeglicama priskočili su i građani otvorivši im vrata svojih domova, vikendica i apartmana, a dio je smješten i kod robine i prijatelja.

U pojedinačnom/privatnom smještaju tako je u trenutku pisanja članka boravilo 19 471 osoba.

Socijalna prava i pomoć

Osobe koje su iz Ukrajine stigle u Hrvatsku, a posjeduju iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom, uz savjetodavne i psihosocijalne usluge imaju pravo i na jednokratnu novčanu pomoć koja za samca iznosi do 2500 kuna, odnosno za obitelj do 3500 kuna, a služi za podmirenje izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti.

Zapošljavanje

Izbjeglice iz Ukrajine, kao osobe pod privremenom zaštitom, u Hrvatskoj mogu raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, što znači da im je za rad potrebna samo iskaznica stranca pod privremenom zaštitom.

Kako su rekli iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na dan 18. srpnja u evidenciji nezaposlenih evidentirano je njih 671, najviše žena (81 %), srednje stručne spreme u dobi od 30 do 49 godina, a posao je od ukupnog broja nezaposlenih do 18. srpnja pronašlo njih 520.

Najviše u djelatnostima pripreme i posluživanja hrane i pića, održavanja poslovnih (turističkih) objekata, prodaji, proizvodnim djelatnostima i administraciji.

Zdravstvena zaštita

Izbjeglice iz Ukrajine u Hrvatskoj imaju pravo i na liječenje akutnih stanja i kroničnih bolesti kod liječnika obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i hitne stomatološke usluge, pravo na cijepljenje, testiranje i liječenje protiv bolesti Covid-19, kao i pravo na cijepljenje protiv drugih zaraznih bolesti.

Ukrajinska djeca u potpunosti su izjednačena u pravima s hrvatskom djecom te im je dostupna zdravstvena zaštita u punom opsegu.

Za kraj, napomenimo kako je Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo mrežnu stranicu Hrvatska za Ukrajinu koja sadrži korisne informacije o pravima koje Ukrajinci kao izbjeglice mogu ostvariti u Hrvatskoj, ali i informacije za sve koji žele pomoći raseljenom stanovništvu Ukrajine.

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.