Thompsonova objava mogla bi odjeknuti, nižu se komentari: 'Slobodni smo...'

"...Kada vidiš kamen na kojemu piše da je ratnik pao i nema ga više, nemoj samo proći ko da ne postoji, tu su hrabro pali prijatelji moji. Slušaj kako grmi, kako more pjeni, pitaju te jesu li zaboravljeni, za njih se pomoli, nek' mi braća znaju heroji se nikad ne zaboravljaju...", napisao je na Facebooku stihove iz pjesme "Ratnici svjetla". "Predivna pjesma, puno emocija, pjesma koja dira u srce i dušu, hvala im na svemu, slobodni smo ljudi", jedan je od komentara na njegovu objavu.

Podsjetimo, na današnji dan 1978. godine Uprava državne sigurnosti Socijalističke Federalne Republike Jugoslavije (UDB-a) izvršila je ubojstvo vođe hrvatske političke emigracije, borca za samostalnu Hrvatsku, književnika, povjesničara i novinara Brune Bušića u Parizu. Bušić je rođen 6. listopada 1939. godine u Donjim Vinjanima kraj Imotskog, a već je za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja, 1959. godine, došao pod povećalo UDB-e. Naime, poznata je njegova školska zadaća u kojoj je kritizirao Jugoslaviju te potvrdio svoje vjerovanje u Boga. 

Zbog njih je Bušiću zabranjeno školovanje u svim gimnazijama u Jugoslaviji, da bi tek nakon dvije godine dočekao promjenu zakonskih propisa kojima mu je omogućeno daljnje školovanje i započet njegov akademski razvoj. Ekonomski fakultet u Zagreb završava 1964. godine, a već sljedeće se zapošljava u Institutu za historiju radničkog pokreta u Zagrebu na čijem je čelu tada bio dr. Franjo Tuđman. Međutim, ubrzo biva uhićen zbog "širenja neprijateljske propagande" te u političkom procesu 1966. godine osuđen je na 10 mjeseci zatvora.

Bio je jedna od vodećih figura Hrvatskog proljeća

To ga je potaknulo na njegov prvi bijeg iz komunističke Jugoslavije, međutim vraća se već 1969. godine te postaje glavni urednik Hrvatskog književnog djela. Bušić je već tada bio istaknuti intelektualac pa stoga ne čudi da se vrlo brzo promaknuo u jednu od vodećih figura Hrvatskog proljeća. U političkom procesu osuđen je 1972. godine na dvije godine zatvora, a kaznu je izdržao u Staroj Gradišci. Nakon torture u Staroj Gradišci 1975. godine odlazi iz Jugoslavije. Ubijen je 16. listopada 1978. godine u Parizu, nakon što je upucan s više hitaca. 

Istoga dana obilježava se obljetnica pogibije zapovjednika obrane Borova naselja i simbola otpora hrvatskih branitelja, general bojnika Blage Zadre, ali i zapovjednika satnije vojne policije pri 204. Vukovarskoj brigadi, pukovnika Alfreda Hilla. General bojnik Blago Zadro rođen je 31. ožujka 1944. godine u Donjim Mamićima, zaseok Ledinac pokraj Gruda, u Bosni i Hercegovini. Kao desetogodišnjak, iz rodne se Hercegovine s obitelji doseljava u Borovo naselje, gdje završava osnovnu, a potom i srednju školu. 

FOTO: Vlado Kos / CROPIX

'Njegova pogibija za mnoge značila početak kraja'

Nakon završenog školovanja zaposlio se u Tvornici gume i obuće "Borovo", a 1967. upoznao je Katicu rođ. Soldo s kojom je 31. prosinca iste godine zasnovao obitelj. Početkom demokratskih promjena Blago Zadro aktivno se uključuje u politički život, jedan je od osnivača HDZ-a u Vukovaru i istočnoj Slavoniji, a pred nastupajućom velikosrpskom agresijom jedan je od ključnih organizatora obrane grada. Iako bez vojne naobrazbe, zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti, vrlo brzo preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja.

Filipinca iz Vukovara pitali da zapjeva neku hrvatsku pjesmu: Izabrao je Thompsonov hit

Pod njegovim vodstvom na Trpinjskoj cesti zaustavljena je oklopna sila JNA i uništeno na desetke tenkova i oklopnih transportera, a ona je zbog toga prozvana Groblje tenkova. Kao hrabar i odlučan zapovjednik, Blago Zadro zadobio je poštovanje svojih suboraca i povjerenje civila grada u okruženju, pa je njegova pogibija 16. listopada 1991. za mnoge značila početak kraja, piše kolumnistica portala Direktno Tanja Belobrajdić.