Stručnjaci KBC-a Zagreb prvi u Hrvatskoj ugradili umjetno srce

Stručnjaci Klinike za kardijalnu kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb prvi u Hrvatskoj ugradili su umjetno srce 67-godišnjem bolesniku iz Rovinja, koji je bolovao od terminalnog zatajenja srca obaju srčanih komora, a nije bilo moguće obaviti transplantaciju srca zbog povišenog otpora u plućnoj cirkulaciji.

Prvi hrvatski pacijent "bez vlastitog srca", kojem je umjetno srce ugrađeno prije tjedan dana, dobro se oporavlja, a liječnici očekuju da će biti pušten na kućnu njegu mjesec dana nakon operativnog zahvata, gdje će čekati transplantaciju srca nakon oporavka plućne cirkulacije, izviješteno je iz KBC-a. Transplantacija će biti moguća, predviđaju liječnici, nakon šest mjeseci do godine dana.

Kardiokirurški dio tima za ugradnju umjetnog srca vodio je predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju Bojan Biočina, kardiološki dio tima predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila Davor Miličić, a anesteziološki dio voditeljica Odjela za liječenje kardiokirurških bolesnika Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje Višnja Ivančan.

Primjena TAH (Total artificial heart) tehnologije, pri čemu se pacijentovo srce odstranjuje i mijenja se umjetnim srcem, daljnji je logičan korak u zdravstvenoj skrbi o pacijentima s terminalnim zatajenjem srca i kao takva predstavlja ravnopravnu opciju transplantaciji srca, koja za pacijenta više ne mora biti jedina opcija, izjavio je Hini Biočina.

Ugradnja umjetnog srca predstavlja daljnju evoluciju u razvoju cirkulacijske potpore srčanim bolesnicima nakon ECMO aparata te vanjskih i ugradbenih mehaničkih pumpi, u čemu je KBC Zagreb lider u Hrvatskoj i regiji, dodao je Biočina.

Ugradnja umjetnog srca u slučaju 67-godišnjeg pacijenta, kaže Biočina, stajala je 100.000 eura, a financirana je iz transplantacijskog programa.