Što je važno mladima, a što odraslima: Ovo je razlog zbog čega generacijski jaz nikada nije bio dublji

O tome će se, među ostalim, razgovarati na konferenciji o mentalnom zdravlju pod nazivom "A kako si ti?" koja će se održati 31.
siječnja u Kaptol Boutique Cinema & Bar, Nova Ves 17, Zagreb u organizaciji medijske kuće Motus Media.

U sklopu konferencije održat će se nekoliko panela, a jedan od njih je Na kome svijet ostaje?

I zaista, na kome svijet ostaje? Razmišljamo li na ispravan način o mladima ili ih nepravedno osuđujemo jer ih, zapravo, ne razumijemo?

Negativne predrasude prema mladima

Evo što o tome kažu mag. Ivana Galić i mag. Victoria Rauch, mlade psihologinje u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo "Dr Andrija Štampar" i suradnice prim. dr. sc. Marije Kušan Jukić, dr. med., voditeljice Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, NZJZ "Dr. Andrija Štampar".

"Postavlja se pitanje što je ispravan način? Trebali bismo biti svjesni generacijskog jaza, poznate pojave koja je rezultat različitih iskustava i vrijednosti proizašlih iz drugačijih okolnosti odrastanja i života, bilo društvenih, digitalnih, ekonomskih, socijalnih i sl. Upravo iskustva, koja su bitno drugačija, nas oblikuju. Predrasude prema mladima postoje u različitim oblicima i gotovo svim društvima. Negativni stereotipi o mladima mogu uključivati stavove da su neodgovorni, lijeni, uvijek u pravu ili nemaju iskustva. Te se pretpostavke mogu vidjeti na radnom mjestu, u obrazovnim sustavima, medijima i drugim područjima društva. U nekim kontekstima, mladi ljudi mogu biti odbačeni ili podcijenjeni na temelju svoje dobi, čak i ako su sposobni, motivirani i obrazovani. Kada govorimo o diskriminaciji, predrasudama i stereotipiziranju određene skupine ljudi na temelju njihove kronološke dobi, govorimo o ageizmu.

Iako je najčešće usmjeren na osobe starije životne dobi, on može biti usmjeren i prema mladima. Sve u svemu, iako postoje negativne predrasude prema mladima, one nisu nužno univerzalne, a stavovi prema mladima često su složeni i oblikovani kulturnim, društvenim i
individualnim čimbenicima", rekle su psihologinje.

No, što je važno mladima i koliko se njihove težnje razlikuju od onih koje imaju stariji?

"Težnje mladih i odraslih oblikovane su fazama života u kojima se nalaze, njihovim iskustvima i društvenim očekivanjima. Važno je naglasiti da se potrebe mladih i starijih preklapaju, a to su potreba za preživljavanjem, ljubavi, moći, slobodom i zabavom. Iako postoje preklapanja između težnji mladih i odraslih, ključna razlika leži u fokusu. Mladima danas je važno što je mladima oduvijek bilo važno, a to je sloboda, autonomija, prihvaćanje, odgovornost, samostalnost. Mlađe generacije obično su više usredotočene na društvena i politička pitanja, zalažući se za ciljeve kao što su klimatske promjene, rasna jednakost i rodna prava te su vođeni željom da svijet učine boljim mjestom. Mladi su vođeni željom za istraživanjem, izražavanjem individualnosti i stvaranjem temelja za budućnost, dok odrasli često traže stabilnost, sigurnost i dugoročni uspjeh. Te razlike često proizlaze iz životnog stadija u kojem se nalaze, ali i iz uloge koju društvo očekuje od njih. Razumijevanje ovih razlika ključno je za izgradnju međugeneracijskog razumijevanja i podrške, čime se stvara društvo koje poštuje i prepoznaje vrijednosti i doprinose svih svojih članova", istaknule su psihologinje.

Razlozi zabrinutosti mladih

Prema istraživanju stavova mladih iz 2024 godine, mladi su zabrinuti zbog poteškoća pri zapošljavanju, niskih plaća i percepcije raširene korupcije što sasvim sigurno otežava njihovu izraženu želju za osobnom emancipacijom i preuzimanjem odgovornosti.

Globalne prijetnje dodatno pogoršavaju osjećaje nesigurnosti i pesimizma među mladima, što doprinosi njihovoj želji za iseljavanjem zbog nezadovoljstva prilikama za zapošljavanje, plaćama i općom ekonomskom situacijom u Hrvatskoj.

Detaljnije o tome na https://www.mojarijeka.hr/sto-mladi-zele-a-cega-se-boje-novi- rezultati-istrazivanja-otkrivaju-stavove-mladih-u-hrvatskoj/.

Ipak, psihologinje smatraju kako postoje načini da se smanji taj "generacijski jaz".

O tome kažu da je razumijevanje navedenih razlika i sličnosti ključno za izgradnju međugeneracijskog razumijevanja i podrške, čime se stvara društvo koje poštuje i prepoznaje vrijednosti i doprinose svih svojih članova.

"Ono na što bismo trebali biti usmjereni jest:  otvorena komunikacija i dijalog kroz pitanja 'Što misliš o tome?' ili 'Možeš li mi objasniti svoj stav?' Mladi bi trebali prepoznati iskustvo starijih osoba i želju da prenesu svoje znanje, dok bi stariji trebali saslušati mlade bez osuđivanja i omogućiti im da se izraze, zatim spremnost da se sagledaju različite perspektive kroz razmjenu znanja. Mladi bi trebali razumjeti da stariji često gledaju na stvari iz perspektive iskustva i da njihovi savjeti dolaze iz želje da zaštite mlađe od pogrešaka, dok bi stariji trebali shvatiti da su mladi odrastali u digitalnom dobu, gdje se tehnologija, kultura i društveni standardi brzo mijenjaju. Stariji bi trebali biti otvoreni za učenje o stvarima koje su mladima važne, poput tehnologije, društvenih mreža ili novih ideja. Tu je i osvještavanje stereotipa i predrasuda prema mladima i starijima – svaka generacija ima svoja obilježja, ali i svaka osoba unutar te generacije ima jedinstvene interese, potrebe i uvjerenja. Mladi ljudi često su etiketirani kao oni koji imaju uvijek pravo, nezainteresirani su ili lijeni, dok se starije generacije mogu stereotipno smatrati nedodirljivima, staromodnima ili otpornima na promjene.  Umjesto da se fokusiraju na razlike, obje strane trebaju tražiti zajedničke točke – bilo da su to vrijednosti, zajednički projekti ili ciljevi. Obje generacije imaju jedinstvene snage iz kojih one druge mogu učiti. Stariji ljudi mogu imati mudrost, stabilnost i iskustvo, dok mladi ljudi donose nove perspektive, energiju i prilagodljivost. Kada govorimo o stereotipima i predrasudama lako je ‘zapeti’ u procesu u kojem pronalazimo potvrdu i dokaze za naše stereotipe tako što vlastitim, nesvjesnim postupcima prema pripadnicima neke vanjske grupe uzrokujemo njihovo stereotipno ponašanje. Bitno je i strpljenje i fleksibilnost što znači da bismo trebali shvatiti da ljudi u različitim fazama života imaju različite prioritete. Mladi se možda bore s neizvjesnošću ili novim iskustvima, dok stariji traže stabilnost ili nasljeđe. Prepoznavanje ovih razlika i pružanje strpljenja može smanjiti frustraciju i potaknuti razumijevanje", rekle su psihologinje Galić i Rauch.

Dodale su kako poticanjem otvorene komunikacije, empatije i poštovanja, i mlade i starije generacije mogu bolje razumjeti jedna drugu i učinkovitije surađivati.

Na kraju, postavlja se pitanje kako im pomoći u odrastanju?

Psihologinje i na to imaju odgovor.

"Podrška mladima u odrastanju i prilagodbi modernom životu uključuje pomoć u razvoju tehničkih (tvrdih) i mekih vještina (komunikacija, timski rad, prilagodljivost i vodstvo). Poticanje emocionalne inteligencije i otpornosti te osiguravanje pristupa obrazovnim mogućnostima i mentorstvu. Važno je opremiti ih alatima za snalaženje u složenosti današnjeg svijeta – bilo u njihovim osobnim životima, zajednicama ili profesionalnim aktivnostima – istovremeno ih potičući da ostanu utemeljeni na svojim vrijednostima, prilagodljivi promjenama i povezani s onima oko sebe. Uz navedeno, važno je podržavati razvoj financijske pismenosti, inicijativnosti i poduzetnosti te medijske pismenosti i odgovornog korištenja digitalnih tehnologija. Poticanjem ovih kvaliteta, možemo pomoći mladim ljudima da izrastu u pojedince koji su spremni napredovati u svijetu koji se neprestano mijenja", zaključile su.

Cilj konferencije

Pandemija, potresi, užurbani stil života, financijska nesigurnost i brojne druge nedaće donijele su velike promjene i izazove u društvu, zbog čega se sve više pažnje počelo posvećivati brizi i zaštiti mentalnog zdravlja svih ljudi, a posebice djece i mladih, među kojima je sve više onih koji trebaju stručnu pomoć. Cilj je osvijestiti širu javnost o važnosti posvećivanja pozornosti ovoj gorućoj temi u našem društvu.

Kome je namijenjena

Okupit ćemo stručnjake i entuzijaste iz različitih područja, koji će govoriti o aktualnim temama, izazovima i rješenjima te pomoći u boljem razumijevanju, destigmatizaciji i unapređenju pristupa mentalnom zdravlju jer je ono temelj za kvalitetan život u svijetu koji se strelovitom brzinom mijenja iz dana u dan.

Konferencija "A kako si ti?" Vidimo se u Zagrebu!