Što EU čini po pitanju slijepih i slabovidnih? Kako bi lakše rukovali novcem, pri dizajniranju eura pazilo se na svaki detalj…

Promjenom i uvođenjem nove valute, mnoge slijepe i slabovidne osobe morale su ponovno naučiti osjetnu razliku u novčanicama. Jer kune su već znali "napamet", a euro su "preko noći" morali naučiti koristiti u svakodnevnom životu.

Međutim, nova hrvatska valuta itekako je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama, piše Generacija.hr.

Već pri dizajniranju i osmišljavanju prve europske valute devedesetih godina prošlog stoljeća pazilo se na svaki detalj, kako bi se slijepim i slabovidnim osobama omogućilo što lakše obavljanje dnevnih aktivnosti. Jer novac je svuda i stalno oko nas.

"Dobar dizajn za slijepe i slabovidne osobe dobar je dizajn za svakoga".

To je načelo na kojem se temeljila bliska suradnja s Europskom unijom slijepih (EBU) u fazi dizajniranja valute devedesetih godina prošlog stoljeća. Ta je suradnja dovela do oblikovanja euronovčanica i eurokovanica kojima slijepi i slabovidni mogu s povjerenjem rukovati.

Sto, dvjesto, petsto

Tako svaki apoen novčanice ima važna obilježja pomoću kojih ih slijepe i slabovidne osobe razlikuju. Primjerice tako, svaka je različite veličine. Točnije, što je veća vrijednost, veća je i novčanica.

Zatim, svaka novčanica je upečatljive boje. Apoeni slične vrijednosti prepoznaju se po kontrastnim bojama. Tako je novčanica od pet eura sive boje, a ona od deset eura crvena. Novčanica od dvadeset eura je plava, a slijedi narančasta od pedeset eura i zelena novčanica od sto eura. Novčanica od dvjesto eura je žutosmeđa, a novčanica od petsto eura pak, ljubičaste boje.

Sve ih uz to karakteriziraju i krupni brojevi, kako bi se olakšalo osoba s blagim oštećenjima vida, točnije osobama koje imaju do deset posto vida. Također, novčane eura imaju i reljefni tisak, čime su lake na osjet prstima.

Taktilne oznake, pak, nalaze se uz rubove novčanica od dvjesto i petsto eura, međutim, ne i na novčanici od sto eura, koja je širine kao i novčanice veće vrijednosti.

Kovanice

Kada govorimo o kovanicama eura, i one, svaka na svoj način posjeduju obilježja putem kojih slijepe i slabovidne osobe lako mogu znati o kojim vrijednostima se radi.

Tako primjerice, imaju različite dimenzije, oblike, boje i rubove. Međutim, ono možda najvažnije za slijepe i slabovidne osobe, svaka je različite težine i debljine. To omogućuje slijepim i slabovidnim osobama da na lak i brz način, ponovno putem osjeta dodira u svakom trenu znaju o kojoj vrijednosti kovanica se radi. Što je vrijednost kovanice veća, ona je teža i deblja. Međutim, tu je izuzetak kovanica od jedan euro, te po debljini od dva eura.

Ono što europski novac pojaviše razlikuje od ostalih svjetskih valuta je, vrlo vjerojatno videćim ljudima samo pitanje dizajna, ali za slijepe i slabovidne osobe to je mnogo više. Naime, riječ je o različitim rubovima kovanica.

Na kovanici od dva eura slova su utisnuta u blago nazupčani rub. Rub kovanice od jedan euro prekinuto je nazupčan: tri blago nazupčana dijela izmjenjuju se s trima glatkim dijelovima ruba.

Rubovi kovanica od pedeset i deset centi valovito su nazupčani. Kovanice od dvadeset centi imaju gladak rub sa sedam ureza (poznati i kao "oblik španjolskog cvijeta").    

Kovanice od pet i jedan centa imaju gladak rub. Kovanice od dva centa imaju gladak rub s utorom.

Be my eyes

Međutim, mnoge slijepe i slabovidne osobe u Hrvatskoj koriste se popularnom aplikacijom "Be my eyes" ili "Budite moje oči". Riječ je naime, o popularnoj besplatnoj aplikaciji koju je osmislio Danac Hans Jørgen Wiberg 2015. godine, a do sada ju je instaliralo više od tri milijuna volontera diljem svijeta. I sami smo se uvjerili u to kada smo za portal Generacija.hr razgovarali sa slijepim i slabovidnim osobama koji su nam, govoreći o aplikacijama koje koriste, na prvom mjestu istaknulo upravo "Be my eyes".

Kako to funkcionira? Pomagačicama i pomagačima, koji osobama s oštećenjem vida žele olakšati svakodnevicu, uz ovu je aplikaciju potreban samo mobitel s kamerom i internetskom vezom. Aplikacijom se jednostavno mogu koristiti i slabovidne osobe jer većina pametnih telefona sada nudi opciju glasovnog upravljanja. Kada slabovidan korisnik, primjerice, želi platiti neki račun, sve što treba učiniti jest uključiti kameru na svom pametnom telefonu i pridržati ga novčanicama i kovanicama, a volonter će mu putem videopoziva reći koji je apoen novčanica i kovanica.

Osam godina staru aplikaciju danskog tima Robocat, dostupnu za uređaje s operativnim sustavima Android i iOS, trenutno koristi više od 370,8 tisuća slijepih i slabovidnih osoba, uz podršku više od 5,5 milijuna volontera.

Dostupna je u više do 150 država (među kojima je i Hrvatska) i na više od 180 jezika.

Osim što je moguće koristiti je kod nas, možete se i prijaviti kako biste radili kao volonter. Za to je potrebno preuzeti aplikaciju na pametni telefon, označiti koje jezike govorite i pričekati na poziv.

Za kakve bi situacije mogla biti zatražena vaša pomoć? Primjerice, slijepe i slabovidne osobe vas mogu zamoliti za asistenciju u potrazi za izgubljenim odjevnim predmetom, utvrđivanju kad ističe rok trajanja na prehrambenim i drugim proizvodima, usklađivanju pri odijevanju, kupovinu u trgovinama, snalaženju u novim lokacijama, ali i primjerice pomoć oko plaćanja računa i snalaženju s različitim valutama…

Glas slijepih i slabovidnih osoba u Europi

Kada govorimo o slijepim i slabovidnim osobama u Hrvatskoj, moramo naglasiti kako su oni dio veće europske obitelji. Stoga različite udruge slijepih i slabovidnih osoba blisko surađuju s Europskom unijom slijepih, čija je zadaća usklađivanje europskog zakonodavstva s potrebama slijepih i slabovidnih osoba. Istaknimo i kako veliku ulogu u "europskom životu" slijepih i slabovidnih osoba ima i organizacija Glas slijepih i slabovidnih osoba u Europi.

Glas slijepih i slabovidnih osoba u Europi u svom izvješću "Pristup odbijen" iz studenog 2014. Europskoj uniji slijepih objasnila je da se 30 milijuna slijepih i slabovidnih Europljana suočava s nepravednim i nepotrebnim preprekama u svakodnevnom životu. Objasnili su da Europska unija ima ključnu ulogu u njihovom uklanjanju, ali da je do sada samo djelomično izvršila tu zadaću.

U prosincu 2015. Europska komisija pokrenula je zakonodavni prijedlog direktive za široki "Europski akt o pristupačnosti (EAA)", koji se bavi pristupačnošću kao sveobuhvatnim zahtjevom u različitim sektorima i uspostavlja obvezne funkcionalne zahtjeve pristupačnosti. Prijedlog EAA obuhvaća računalni hardver i operativne sustave, bankomate, automate za prodaju karata, automate za prijavu, telefone i pametne telefone, tablete, televizore, online kupnju, bankarske usluge, e-knjige i web-stranice prijevozničkih tvrtki kao i povezana infrastruktura za autobusni, željeznički i vodeni prijevoz.

Niz proizvoda i usluga koji dobivaju sredstva Europske unije moraju biti u skladu s kriterijima Europskog akta o pristupačnosti. Stoga Glas slijepih i slabovidnih osoba u svom početnom stajalištu EBU je komentirao nacrt zakonodavstva Europske komisije. Pozdravili su prijedlog Komisije, no predložili su širi i ambiciozniji opseg zakona.

Smatrali su da zakon ima neke ključne propuste u pogledu pristupačnosti koja bi bila vitalna za svakodnevni život i neovisnost slijepih i slabovidnih Europljana. U svom početnom stajalištu EBU je komentirao nacrt zakonodavstva Europske komisije.

Kako su naveli, trebalo je više od dvije godine da Europski parlament i Vijeće EU definiraju svoja pregovaračka stajališta o prijedlogu Komisije. "Opći pristup" Vijeća daleko je više štitio poslovne interese. Nakon vježbe ograničavanja štete u glavnom odboru (IMCO), amandmani koje je Sabor usvojio u prvom čitanju pokazali su se prihvatljivijima nego što se isprva strahovalo.

Dana 1. ožujka 2018. započeli su neformalni međuinstitucionalni ("Trijalog") pregovori. U dokumentu o stajalištu iz veljače 2018. komentirali su stajališta dviju institucija. U travnju 2018. izradili su i informativni list za Trijalog kako bi svoje zahtjeve poduprli konkretnim argumentima i dokazima. Dana 27. rujna 2018., EBU je potpisao otvoreno pismo zajedno s EDF-om i 20 drugih organizacija, kako bi pozvali Vijeće da "sakupi svoj akt" i omogući napredovanje pregovora u trijalogu kako bi se akt usvojio do 3. prosinca 2018. (europski Dan osoba s invaliditetom). Pritom su tražili od Vijeća da svoje stajalište uskladi sa saborskim.

Dana 8. studenog, Europski parlament i Vijeće konačno su postigli privremeni politički dogovor o tekstu. Cijena koju je trebalo platiti za to, nažalost, bio je opseg EAA-a koji je znatno bliži stajalištu Vijeća. Europski parlament na plenarnoj sjednici odobrio je tekst 13. ožujka, a Vijeće EU-a odobrilo ga je 9. travnja, što je rezultiralo njegovim službenim usvajanjem.

Stoga je za zaključiti, kako Europska unija ne samo po pitanju vlastite valute već i promjenama i dopunama zakonodavstva ulaže velike napore kao bi se slijepim i slabovidnim osobama omogućio što kvalitetniji i ugodniji život u Europskoj uniji.

Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.

Projekt "Jednake mogućnosti" sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 400.058,88 HRK. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta iznosi 470.657,50 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Generacije.hr.