Srbi o jednom hrvatskom selu: 'Imalo je toliko srpsko ime da su ga morali preimenovati'

"Selo Selište u Hrvatskoj nekada je imalo pridjev 'srpsko' ispred imena, a ove dvije riječi činile su i njegovo službeno ime. Ipak, kada su krenuli prvi veliki nemiri naziv je promijenjen. Iako su u njemu nekada pretežno živjeli Srbi, rat je sve promijenio, te su ga mnogi (ne)voljno napustili početkom tih zlokobnih devedesetih godina", piše ovaj portal.

Dodaju da su se mnogi Srbi odselili tijekom i nakon Oluje. "Ime Srpsko Selište jasno je ukazivalo na većinsko srpsko stanovništvo i bilo je u upotrebi do 1991. godine, kada je, u kontekstu rata u Hrvatskoj, započet proces promjene imena naselja koja su u sebi nosila etnički predznak, posebno ako je bio vezan za srpsku zajednicu, i od tad se koristi samo naziv Selište. Kasnije se u nekim slučajevima - neslužbeno i/ili administrativno - pojavljivalo i kao 'Hrvatsko Selište', naročito nakon 1995. godine, ali nikada nije službeno usvojen u službenim hrvatskim registrima."

Selište je inače naselje u sastavu Grada Kutina u Sisačko-moslavačkoj županiji. Marko Samardžija s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavio je 2007. godine članak pod nazivom "Promjene imena hrvatskih naseljenih mjesta od travnja do kraja godine 1941.". U tome se članku na temelju podataka iz Narodnih novina izlažu i raščlanjuju preimenovanja naseljenih mjesta koja su u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj izvršena između travnja i prosinca 1941.

Све до 1995. ово село на Банији се звало Српско Селиште ( погледајте U ) pic.twitter.com/Ak5Fr3O86G

— Заштитник безГрађана (@peravojchan) December 17, 2024

Privremeno i Moslavačko Selište

"Većina preimenovanja provedena je naredbama", piše Samardžija, navodeći da je prva među njima promjena imena općine Vojvoda Putnik i sela Putnikovo Brdo u Eugen Kvaternik i selo Kvaternikovo Brdo. Potom je uslijedila promjena imena općine Srbske Moravice u Hrvatske Moravice.

Nakon toga je uslijedila promjena imena sela i katastralne općine Srpsko Selište u Moslavačko Selište, a ta je naredba donesena u kolovozu 1941. godine. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, u Selištu živi 241 osoba, među kojima 117 muškaraca i 124 žene.

Znate li u kojoj državi je hrvatski drugi najčešći jezik?

Dunja Brozović Rončević, profesorica sa Sveučilištu u Zadru, također se bavila ovom tematikom o promjeni imena, a u njenom radu iz 2003. godine navodi se da je Srpsko Selište postalo samo Selište tijekom 1992. godine.