SLOMILA IH KORONA Nekad su svirali, a sada rade u skladištima, fotografiraju, voze taksije...

"Naravno da mi fali. Ovo mi je nepoznato stanje, nakon ovoliko godina vikenda, kombija, putovanja - nađe se čovjek u situaciji da ne zna što bi", kaže gitarist Mislav Žabarović.

Posla su imali preko glave, objašnjava i Mrle, član riječkog benda Let 3. "Kad je došao taj prvi lockdown pasalo mi je da se odmorim, ali je to sve predugo potrajalo. Ljeto je propalo i kao prvo fale mi koncerti, a drugo kad stalno nešto radiš, a nema prihoda...", kaže Mrle iz Leta 3.

"Može se živjeti, muzičar koji radi u dobrom bendu i dovoljno svira godišnje - može", kaže Žabarović.

Ali pod jednim uvjetom. Da doista i svira. "Uvijek stavljam nešto sa strane, ispostavilo se da je to pametno, ali sad to isto ne traje vječno..."

I tako se našao u situaciji, da se mora snaći. Muzika mu je bila posao, fotografija hobi. Sada se to okrenulo. "Jako šareno. Znao sam raditi nakit za zlatarnu, fitnes fotografije, neki reklamni jumbo plakati... Ne mogu sad reći da tu posao cvate, ali odradim nešto".

Predsjednik Hrvatske glazbene unije Nikša Bratoš ispričao je o glazbenicima koji rade u skladištima, administraciji, ili pak voze taksije. Radi se, kaže Bratoš, o poznatim glazbenicima.

"Ovo što sad govorim su glazbenici iz nekih poznatih bendova, ne anonimusi. Uvijek gledamo vrh  ledenog brijega, odnosno vrh sante pa po njima prosuđujemo. To je malih par posto onih koji žive nešto malo bolje, iznad prosjeka.

S druge strane ima 1000 onih koji žive u razini ispod prosjeka, da ne govorimo koliko ovaj posao nosi rizika. Kad ste glazbenik, kad živite od autorskih honorara, honorara izvedbe, vi nemate godišnjeg, nemate neplaćenog. To je vrlo nesigurna profesija, to je prva stvar i druga stvar ajmo pogledati sad među najbogatijim građanima koliko ima glazbenika, nemojmo biti smiješni...", jasno će Bratoš.

Husein Hasanefendić - Hus iz Parnog valjka kaže da članovi njegovog benda ipak lakše podnose nestašicu koncerata nego neki manje uspješni bendovi. "Financijski izdržavamo, nije da smo gladni kruha, ali moramo se nadati da će se uskoro nešto promijeniti", rekao je.

"Industrija zapošljava preko 10.000 ljudi i okrene 10 milijardi kuna. Ti ljudi su prepušteni na milost i nemilost. Kao u svakoj industriji, vidi se svega nekolicina najboljih i najuspješnijih, a nitko ne vidi ove druge kojih je bezbroj", rekao je predsjednik Udruge managera i organizatora koncerata Branko Paić.

Pojasnio je da je besmisleno raditi koncert za 50-100 ljudi jer takav koncert nema financijskog smisla. "U uvjetima kad su dvorane mogle biti popunjene full, prosjek onoga što je bio realan trošak je bio 70 posto prihoda. Ovog trenutka kad je epidemiološka situacija takva i mjere su da se ograniči na 30 ili 50 posto ljudi... S 50 posto ne možete platiti niti produkcijske troškove. Bile su dvije opcije. Ili se koncerti neće raditi jer nitko neće organizirati koncert da bi otišao u minus i to golemi minus, ili idemo potaknuti da se makar pokrije produkcijski trošak, da bi nakon toga izvođači bili ti koji će ići u rizik, pa ako se proda možda će nešto zaraditi", dodao je Nikša Bratoš.

"Ako ste u velikom prostoru malo je ljudi zbog mjera, ne možete vi staviti mali razglas jer se on stavlja prema prostoru i dalje je ista produkcija, za manji broj ljudi. Ja bih rado svirao i pred 5000 i pred 500, ali ući u Arenu iz svog džepa, a godinu dana imamo 0 prihoda i financirat vlastiti koncert je apsurdno", kazao je Hus.

Tako će organizatori velikih koncerata dobiti najviše novca, po 300.000 kuna, a ako se koncert ne održi, novac se mora vratiti. Taj je koncert predviđen za kraj svibnja, no još se ne zna hoće li se održati i koliko će ljudi moći prisustvovati.