Robotsko novinarstvo uzelo maha, hoće li umjetna inteligencija preuzeti redakcije?

Vrste umjetne inteligencije poput botova (softverskog robota), dostupne su već gotovo deset godina i sve se više koriste u novinskim kućama za pisanje članaka, personalizirano slanje vijesti i u nekim slučajevima za pretraživanje podataka kako bi se pronašle važne vijesti.

Tobi je na francuskom i njemačkom pisao o rezultatima glasanja za svaku od 2222 švicarskih općina za najveću medijsku grupu u zemlji, po izvješću predstavljenom prošli mjesec na konferenciji o računalstvu i novinarstvu u Miamiju.

Sličan automatizirani računalni program pod nazivom Heliograf omogućio je The Washington Postu da od 2014. pokrije gotovo 500 izbornih utrka, zajedno s lokalnim sportskim i poslovnim vijestima.

"Svjedočimo da se sve više prihvaća potencijal umjetne inteligencije, ili robo-novinarstava, u novinskim redakcijama širom svijeta", rekao je Damian Radcliffe, profesor Sveučilišta u Oregonu koji prati potrošačke trendove i poslovne modele u novinarstvu.

"Ti sustavi mogu ponuditi brzinu i točnost i potencijalno biti potpora manjim redakcijama i novinarima pritisnutih rokovima".

Novinske kuće kažu da botovi nisu zamišljeni kao zamjena izvjestiteljima ili urednicima, nego da ih oslobode od najdosadnijih zadaća, kao što su prepisivanje sportskih rezultata ili izvješća s burzi.

Jeremy Gillbert, direktor za strateške inicijative The Washington Posta, rekao je da je Heliograf razvijen kao alat koji će pomoći urednicima.

"The Post ima nevjerojatnu ekipu izvjestitelja i urednika i nismo ih namjeravali zamijeniti", rekao je.

Gilbert je rekao da bot može brže napisati ili ažurirati priče dok se one razvijaju, omogućujući novinarima da se usredotoče na druge zadaće. 

Tvrdi da je reakcija zaposlenika bila općenito pozitivna.

"Može li se ovo automatizirati?"

"Iznenadili smo se da je puno ljudi došlo i kazalo: 'Pišem ovo svaki tjedan, može li se to automatizirati?'", rekao je Gilbert. "To nisu bile priče koje su svi željeli raditi."

Slično se može čuti u redakcijama širom svijeta.

Norveška novinska agencija NTB automatizirala je sportska izvješća kako bi rezultate utakmica isporučivala korisnicima u roku od 30 sekundi.

The Los Angeles Times razvio je "quakebot" koji brzo distribuira novinske članke o podrhtavanjima tla u regiji i također koristi automatizirani sustav u sklopu crne kronike.

Novinska agencija Associated Press automatizirala je kvartalna izvješća o prihodima za gotovo 3000 tvrtki izlistanih na burzi, a ove godine je najavila planove s partnerom Automated Insights da objavljuje računalno generirane najave košarkaških utakmica na koledžima.

Agencija Reuters najavila je prošle godine pokretanje usluge Lynx Insight, koja koristi automatsku analizu podataka kako bi se identificiralo trendove i anomalije i sugeriralo koje bi priče novinari trebali napisati.

Bloombergov kompjuterizirani sustav Cyborg "analizira prihode kompanija čim se pojave" i u roku od nekoliko sekundi sažima "paket s brojevima i puno konteksta", rekao je glavni urednik John Micklethwait prošle godine, napominjući da je četvrtina agencijskog sadržaja "u nekom stupnju automatizirana".

Francuski Le Monde i njegov partner Syllabs razvili su računali program koji je generirao 150.000 internetskih stranica o 36.000 općina na izborima 2015. godine.

Jedna prednost korištenja algoritamski generiranih priča je to što one također mogu biti "personalizirane" ili isporučene relevantnim korisnicima, što može biti korisno kod praćenja izbora ili sportskih događaja.

Istraživački robo-novinar?

Dok novinski profesionalci priznaju ograničenja računalnih programa, napominju također da automatizirani sustavi mogu ponekad učiniti stvari koje ljudi ne mogu.

The Atlanta Journal-Constitution koristio je novinarsku ekipu za analizu podataka da otkrije 450 slučajeva liječnika koji su bili prijavljeni liječničkim regulatorima ili sudovima zbog spolnog zlostavljanja, utvrdivši da je gotovo polovica zadržala svoje licence za rad u medicini.

List je koristio računalno učenje, alat umjetne inteligencije, da analizira svaki slučaj i dodijeli "ocjenu vjerojatnosti" u vezi spolno nedoličnog ponašanja, što je tada analizirala novinarska ekipa.

Istraživanja pokazuju da potrošači izgleda prihvaćaju kompjutorski generirane priče, koje se uglavnom označavaju kao takve.

Izvješće koje je pripremio Andreas Graefe sa Sveučilišta Columbia navodi da je ispitivanje provedeno među nizozemskim čitateljima pokazalo da oznaka da je članak kompjutorski generiran "nema nikakav učinak na njihovu percepciju kvalitete".

Ispitivanje provedeno među njemačkim čitateljima, kaže Graefe, pokazalo je da su "automatizirani članci ocijenjeni kao vjerodostojniji", premda su vijesti koje su napisali ljudi dobile više ocjene kada je riječ o njihovoj "čitljivosti".

Robotska apokalipsa?

Premda izgleda da si novinari i roboti međusobno pomažu, i dalje postoje bojazni da bi se umjetna inteligencija mogla oteti kontroli i novinarima oduzeti radna mjesta.

Istraživači neprofitnog centra OpenAI u veljači su objavili da su razvili automatski generator teksta koji je toliko dobar da za sada čuvaju pojedinosti o njemu.

Program će se, kažu, moći koristiti i zlonamjerno, uključujući stvaranje lažnih vijesti, lažno predstavljanje na internetu i automatizirano stvaranje lažnog sadržaja na društvenim medijima.

No Meredith Broussard, profesorica data novinarstva na Njujorškom sveučilištu, kazala je da za sada ne vidi prijetnju da bi roboti mogli preuzeti novinske redakcije.

Istaknula je da postoji puno pozitivnih primjera korištenja umjetne inteligencije u redakcijama, ali za sada većina programa obrađuje "najdosadnije" priče.

"Postoje neki poslovi koji će biti automatizirani, ali općenito, ne zabrinjava me da bi se mogla dogoditi robotska apokalipsa u novinskim redakcijama", kazala je.