Psiholog Ivan Zečević: 'Mladi sve češće biraju online okruženje, što može utjecati na njihovo fizičko i mentalno zdravlje'

Kakav je utjecaj modernih tehnologija na mlade danas, kako na njih utječu popularni influenceri i youtuberi, s kojim se problemima susreću oni koji previše vremena provode uz ekrane, koje su psihološke posljedice okruženja u kojem se nalaze te imaju li djeca i mladi poteškoća s izražavanjem ili samopouzdanjem zbog pretjeranog korištenja interneta i društvenih mreža?

U intervjuu za Generaciju Ivan je govorio o pozitivnim i negativnim stranama interneta, sve većem problemu online zlostavljanja među djecom i mladima, medijskoj pismenosti mladih, problemima s kojima se suočavaju školarci danas te što bi savjetovao roditeljima vezano uz medije i djecu.

Kakav je utjecaj modernih tehnologija na današnju djecu i mlade? Koje su pozitivne, ali i negativne strane interneta koji je dostupan svima?

Mlade osobe, naročito adolescenti, imaju sve lakši pristup internetu i raznim drugim web servisima zahvaljujući razvoju tehnologija. To ima svojih pozitivnih strana, kao što je lakše prikupljanje znanja, informiranje o događajima u svijetu, lakše upoznavanje novih osoba i kultura, lakše pristupanje sadržajima kao što su aplikacije koje se bave mentalnim zdravljem mladih što može imati pozitivan učinak na blagostanje mladih. Ovo je naročito važno za mlade ljude koji se iz nekog razloga osjećaju socijalno izolirano i stigmatizirano, te može biti važan oblik stvaranja prijatelja i odnosa na online način.

S druge strane, neki se boje da mladi sve češće pristupaju seksualnim sadržajima zahvaljujući razvoju tehnologije, bivaju žrtve zlostavljanja ili postaju ovisni o internetu, igricama itd. Ono što je problematično, je što mladi sve češće biraju online okruženje, što može utjecati i na njihovo fizičko zdravlje – slabija fizička aktivnost, problemi s leđima zbog učestalog sjedenja i sedentarnog načina života itd.

Koliko je prisutno zlostavljanje na internetu?

U Hrvatskoj postoje istraživanje koje je napravila Poliklinika za djecu i mlade Grada Zagreba, a koje je pokazalo da velik broj djece bivaju žrtve zlostavljanja na internetu. Velik problem je što online okruženje nudi opciju anonimnosti, tako da vrlo često možemo naći jako neugodne postove usmjerene prema mladim ljudima koji na anoniman način mogu navoditi druge ka emocionalnom, verbalnom, seksualnom i/ili fizičkom zlostavljanju drugih, a bez da im se otkrije identitet. 

S druge strane, velika istraživanja koja su provođenja u koordinaciji s Američkom psihološkom udrugom ukazuju na to da iako su tehnologije sve zastupljenije kod mladih, da se primarni oblici nasilja i dalje vrše puno češće uživo, nego online. Ono što je važno za reći jest to da su osobe koje su zlostavljane online, obično zlostavljane uživo, što ih stavlja u izrazit problem za razvoj problema s mentalnim zdravljem. Mogli bi zaključiti da tehnologija mladima nudi puno pozitivnih stvari, ali i brojne izazove s kojima će se u budućnosti sigurno morati pozabaviti psiholozi u suradnji s obiteljima i stručnjacima za obrazovanje, a zlostavljanje u bilo kojoj formi i dalje je važan problem s kojim se treba suočiti.

Kako na djecu i mlade utječu popularni influenceri i youtuberi?

Za sada nema nekih čvrstim stručnih i kliničkih saznanja o tome kako influenceri i youtuberi utječu na mlade, no ono što je neka pretpostavka jest to da postovi iz sfere influencera vrlo često sadrže u sebi nekakva nerealna očekivanja. Primjerice, ideje kako se novac lako može zaraditi, nerealistične slike tijela i lica koje su kroz Photoshop i druge filtere obrađene, forsiranje s pozitivnim mislima itd. Sve te aktivnosti kod mladih kroz proces socijalnog uspoređivanja dovodi do socijalnog pritiska, javljanja anksiozno-depresivnih smetnji i krivice jer npr. ne mogu tako lako zaraditi novac, ne izgledaju „savršeno”, ne putuju stalno…

Odnosi s vršnjacima za mlade ljude su jako važni, a način na koji koriste socijalne medije može utjecati na to kako mi doživljavamo i kako se odnosimo prema drugima. Tijekom školovanja, naročito srednje škole, mnoga djece žele biti popularna i imati puno prijatelja što dovodi do toga da djeca traže odobrenje od svojih vršnjaka. U internet krugovima influenceri vrlo često postavljaju trendove koji mogu biti opasni po mentalno ili fizičko zdravlje mladih ljudi. Naravno, ovo sada simplificiramo, nije da će jedan influencer objaviti neki post i da će to odmah svi napraviti. To ovisi i o mladim osobama, kakvo im je raspoloženje, koliko su otvoreni za upoznavanje okoline, koliko žele dobiti odobrenje od drugih, koliko su skloni nekim ponašanjima i slično. 

Imate li kakav konkretan slučaj utjecaja na mlade koji biste naveli? Kako mlade upozoriti na negativne posljedice medijskog okruženja u kojem se nalaze?

Da, ovih godina imali smo nekoliko slučajeva gdje su razni trending izazovi s TikToka i Instagrama rezultirali smrću ili ozbiljnim ozljedama kod djece osnovnoškolsko i srednjoškolskog uzrasta. Postoje čak neka istraživanja koja kažu da je Instagram, što je najpopularnija aplikacija za dijeljenje slika i videa, zapravo povezan s emocionalnim funkcioniranjem mladih ljudi. Dakle, što osoba više vremena provodi na Instagramu, veća je šansa da imaju više negativnih emocija i misli o sebi.

Naravno, nije cilj da se djeci zabrani koristiti modernu tehnologiju, što bi bilo nemoguće, već da se uvede medijska i emocionalna pismenost među mlade kao i da ih potičemo da na primjereniji način biraju i pristupaju raznolikim sadržajima na internetu.

S kojim se problemima susreću mladi koji previše vremena provode uz ekrane? Koje su psihološke posljedice okruženja u kojem se nalaze – pametni telefoni, izolacije, korona?

Mladi ljudi često su skloni razvoju problema sa samopouzdanjem i samopoštovanjem, previše vremena na internetu može se odraziti na njihovu sposobnost da efikasno uče za školu što se onda odražava i na samo akademsko postignuće. Nesanica je kod mladih vrlo česta upravo zbog neprimjerenog vaganja između pasivnosti te nedovoljno fizičkih aktivnosti i pretjeranog gledanja u mobitel ili laptop u kasnim noćnim satima. Naravno, djeca koja su anksiozno-depresivna također mogu biti pasivnija i izbjegavati svoju okolinu pa će se odlučiti više vremena provoditi u online okruženju.

Ukratko, sam internet može dovesti kod vulnerabilnih osoba do razvoja nekih problema s mentalnim zdravljem, ali i osobe koje već imaju problema s mentalnim zdravljem mogu birati provoditi više vremena na internetu nego sa svojom okolinom što se potencijalno može još negativnije odraziti na njih.

Kako izaći na kraj s ovim problemima i što biste savjetovali roditeljima?

Ove probleme je važno prepoznati na adekvatan način i sanirati, a rad obično uključuje i same roditelje. Mladi mogu imati problem i razgovarati s roditeljima kako se osjećaju, nevezano uz upotrebu interneta, i to obično zato što se roditeljima bude teško postaviti u njihovu ulogu. Roditelji vrlo često misle da je najbolje rješenje zabrana interneta ukoliko se djeca požale da su nešto vidjeli na internetu ili požele o tome diskutirati, naročito negativnog sadržaja, ali to nije ispravno.

Roditelji bi trebali poticati djecu na zajedničku raspravu o problemu koji ih muči, bio on vezan uz internet ili ne, te poticati djecu da pričaju o svojima osjećajima dok gledaju i čitaju razne sadržaje, ali i da razmisle jesu li neke slike i video uređeni ili prirodni. Mlade treba ohrabrivati na izražavanje emocija, ali i kritičko razmišljanje što može dovesti do toga da lakše očuvaju svoje samopouzdanje te imaju manje problema sa slikom o vlastitom tijelu.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.