Psihijatar o mentalnom zdravlju mladih: Kako je rekao veliki Viktor Frankl – ne treba se pitati što očekujem od života, već što život očekuje od mene i hrabro krenuti naprijed, unatoč izazovima

Pandemija, potresi, nezaposlenost – dio je to prilika zbog kojih većina mladih ljudi trenutno ima značajno sniženu razinu kvalitete života. Tu se, naime, javljaju tjeskoba i anksioznost, nesanica pa čak i ponovno proživljavanje traumi s kojima su u jednom trenutku bili suočeni.

Pandemija traje gotovo dvije godine, a sa sobom je donijela strah, izolaciju, brojna ograničenja, distance. 

Brojni ljudi iz područja psihijatrije upozoravaju već duže vrijeme na pogoršanju mentalnog zdravlja nacije. Također, stručnjaci navode da se sve mentalne bolesti najčešće pojavljuju s odmakom. Tijekom trajanja krize, pojašnjeno je, ljudi su fokusirani na egzistencijalnu krizu, no u trenutku kada se ona smiri, sav stres dolazi na naplatu.

Kada bismo sumirali sve do sada napisano, mogli bismo zaključiti da se u vrijeme pandemije općenito može govoriti o porastu anksioznih i depresivnih smetnji. Zdravlje mladih više je uvjetovano nepogodama, nego zdravlje odraslih s obzirom na to da oni traže svoje mjesto u društvu te su u tom procesu dosta osjetljiviji na događaje u njihovoj sredini.

"Za te je rizične skupine karakteristična pojava osjećaja nesigurnosti, beznađa, straha od društvenih promjena te tjelesne bolesti, a među njima je češća uporaba sredstava ovisnosti, nasilje i zlostavljanje. Na individualnoj razini, na mentalno zdravlje osobe djeluju individualni čimbenici i iskustvo svakodnevnog života u obitelji, školi, na ulici, na poslu i drugim mjestima i okolnostima življenja.

Istodobno, na sve sastavnice konteksta djeluje i mentalno zdravlje svakog pojedinca jer pojedinac doprinosi cjelokupnom zdravlju zajednice u kojoj živi i djeluje", navodi se u knjizi Psihologija u zaštititi mentalnog zdravlja.

Mentalno zdravlje mladih mora postati političko pitanje da bi se dogodile promjene. Brojni smatraju da u Hrvatskoj nedostaje odgovarajuće prevencije problema mentalnog zdravlja. Isto tako, navodi se i da su usluge nedovoljno dostupne, a njihovo financiranje neodrživo.

Stručnjaci savjetuju da je u tom stresnom vremenu koje trenutno vlada važno imati odgovarajuće načine suočavanja s preprekama. Spominju se tu aktivnosti, hobiji, online terapije i slično.

Gotovo 50 tisuća mladih u svijetu na godinu počini samoubojstvo, što je alarmantan i poražavajući broj. I u Hrvatskoj gotovo svaki peti mladi čovjek ima neki problem s mentalnim zdravljem. Izuzetno je važno govoriti o tome u ovim vremenima, teškima za odrastanje naših mladih. 

Vrijeme pandemije učinilo je dodatni teret na njihove živote. 

Nezaposlenost i mentalno zdravlje

Kako bi doznali kako nezaposlenost utječe na mentalno zdravlje mladih, s portala Mimladi.hr kontaktirali su Slađanu Štrkalj Ivezić, dr. med., specijalisticu psihijatrije:

"Što se tiče utjecaja zapošljavanja na mentalno zdravlje mladih, generalne poteškoće u pronalaženju posla i pronalaženju zadovoljavajućeg posla mogu se značajno reflektirati na stanje mentalnog zdravlja i rizik za mentalne poremećaje kroz više faktora koji djeluju".

Kao faktore izdvojila je:

- ekonomski aspekt utjecaja nepovoljne financijske  situacije na mentalno zdravlje

- nezaposlenosti koja negativno utječe na doživljaj vlastite uspješnosti i dokazivanja u području rada 

- smanjuje se samopouzdanje, ne daje se prilika da osoba bude produktivna i da pridonosi zajednici. 

Što se tiče, nastavlja Štrkalj Ivezić, zaposlenih osoba koje nisu zadovoljne sa svojim poslom, kao i izloženosti situacijama nepovoljnog stresa na  radnom mjestu, to su također faktori koji nepovoljno djeluju na mentalno zdravlje. 

Dodaje i kako su stanje nezaposlenosti, nezadovoljstvo radnim mjestom, doživljaj da radno mjesto ne daje mogućnosti razvoja karijere, stres na radnom mjestu sve to faktori rizika za ugrožavanje mentalnog zdravlja i pojavu bilo kojeg mentalnog poremećaja, najčešće depresije.

Kako bi okolina pomogla mladima koji se nalaze u teškim vremenima, važno je pružiti im razumijevanje, podršku, toleranciju. Mentalno zdravlje mladih, ali i svih nas, dio je našeg života.

No, valja naglasiti da su mentalno zdravlje i preventivna medicina općenito posve marginalizirani. U knjizi Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja navodi se: 

"Tijelo može biti u svakom detalju zdravo, genska dispozicija bez opterećenja, inteligencija izvrsna, a osoba može biti posve neučinkovita u svom funkcioniranju, čak vrlo štetna ponašanjem po sebe ili zajednicu, može biti nesretna do razine suicidalnosti, čak i unatoč vrlo povoljnih trenutnih životnih okolnosti".

Mentalno zdravlje mladih

Pandemija korona virusa nova je i do sada nepoznata opasnost, stoga je strah prirodna i očekivana pojava. Naime, strah je u funkciji podizanja stupnja budnosti i pažnje kako bi se na adekvatan način suočili s opasnošću i preživjeli. 

Strah je instinkt, a ponašanje automatsko i često iracionalno. Samo temeljem osobno prikupljenih informacija i znanja stvarali smo spoznaje koje su temelj osjećaja sigurnosti i kontrole te racionalnog ponašanja.

Kako bi doznali više informacija te saznali kako mladi stoje u ovo potresno – pandemijsko doba, s portala Mimladi.hr kontaktirali su poznatog zagrebačkog psihijatra Hermana Vukušića.

Psihijatar Vukušić najprije je komentirao kako bi ocijenio trenutno mentalno zdravlje mladih ljudi. "Vrijeme pandemijskog sagorijevanja negativno je utjecalo na duševno stanje cijele nacije, a posebice na mlađu populaciju gdje je kumulativni stres frustracije života u uvjetima lockdowna i zamrznutog psihosocijalnog razvoja imao dodatan negativan učinak", rekao je.

A koliko mladih, s obzirom na trenutne prilike koje vladaju diljem svijeta, ima srednji ili visoki rizik za razvoj mentalnih bolesti? Psihijatar Vukušić kaže da je rizik svakako povećan. 

"Tu u obzir treba uzeti i postojanje takozvanog fenomena psihološke otpornosti koja je u mlađim generacijama viša nego u onima srednje i starije dobi pa je moguće da uspori ili anulira negativni efekt pandemije", pojasnio je.

Izdvojio je dvije stvari koje trenutno najviše utječu na mentalno zdravlje mladih u dobi od 18 do 29 godina. Pojasnio je da su to u pandemijskim uvjetima svakako manji intenzitet socijalnih kontakata i otežano školovanje.

Govoreći o nezaposlenosti i nemogućnosti normalnog života, odnosno kako to utječe na mlade, psihijatar Vukušić odgovara:

"U psihologiji i psihijatriji sve se više govori o fenomenu četvrtstoljetne krize, kada ljudi u dobi od 20 do 30 godina ulaze u stanje egzistencijalnog besmisla jer nisu ispunili očekivanja koja su im nametnuta novom kulturom interneta i društvenih mreža".

Taj fenomen, dodao je, dodatno povećava negativne učinke tradicionalnih psihosocijalnih stresova kao što su nezaposlenost i nizak socioekonomski status. 

Smatra li da se zdravlju mladih dovoljno posvećuje pažnje? Vukušić naglašava da u Hrvatskoj imamo dobru i dugogodišnju tradiciju brige oko zdravlja mladih, pogotovu mentalnog i jedna smo od prvih zemalja u uspješnosti liječenja nekih dijagnoza vezanih često uz mladu populaciju, kao što su primjerice poremećaji hranjenja.

Komentirao je aktualnu politiku prema mladima, odnosno čini li Vlada doista, kako oni to tvrde, dovoljno da mladi ostanu u svojoj domovini ili su to samo priče. Otkrio je i što bi sve tu trebalo promijeniti.

Mladima treba, smatra sugovornik, osigurati egzistenciju na temelju njihovih rezultata rada i školovanja, a, nažalost, velika većina dosadašnjih vladajućih garnitura ponaša se po načelu uhljebljivanja negativne selekcije kadra iz svojih redova. 

Takova klima samo tjera mlade i sposobne ljude iz ove zemlje, poručio je.

Osvrnuo se i na mlade ljude koji su u potrazi za boljim životom napustili Hrvatsku i krenuli na put tuđih zemalja.

Govori da velika većina mladih s kojima ima kontakt, a da su otišli van Hrvatske, da se osjećaju puno bolje jer se nalaze u sredinama koje prepoznaju njihov talent, znanje i trud. 

"Žalosno je da u Hrvatskoj oni koji odlučuju o našim sudbinama to još ne vide, dapače, čak nas uvjeravaju u suprotno", rekao je psihijatar Vukušić.

Anksioznost

Na pitanje ima li podatke koliko mladih trenutno pati od anksioznosti te što im je okidač, odgovara da je tjeskoba u porastu. Svoju tvrdnju potom dodatno je pojasnio:

"Tjeskoba je u porastu, posebice tzv., sporadične panične atake, a uvjeti porasta incidencije ovih poremećaja zasigurno leže u socijalnom burnoutu kojem smo svi izloženi nakon dvije pandemijske godine".

Sve se više mladih svakodnevno susreće s napadajima panike. Razlozi su, kažu mladi, brojni. Kako pomoći tim ljudima da prevladaju tu neugodnu situaciju, upitali su psihijatra Vukušića.

"Ovi napadi o kojima govorim i u prethodnom pitanju nisu znak neke dublje psihopatologije već samo svojevrsni autoimuni odgovor psihe na poteškoće prilagodbe psihosocijalnim pandemijskim stresovima koji traju već duže vrijeme", pojašnjava i nastavlja:

"Takove se situacije u najvećem broju slučajeva učinkovito rješavaju anksiolitičkim lijekovima ili kraćom fokusiranom psihoterapijom".

Zaključno, Vukušić se obratio mladima. Savjetovao ih je kako očuvati mentalno zdravlje: "Kao što je rekao veliki liječnik i psihijatar, osnivač logoterapije, Viktor Frankl, ne treba se pitati što očekujem od života, već što život očekuje od mene i hrabro krenuti naprijed, unatoč izazovima ovog novog normalnog vremena".

Kako očuvati mentalno zdravlje tijekom pandemije?

Fokusiranost samo na situaciju oko korona virusa može doprinijeti razvoju nelagode i straha. Stoga je prikupljanje informacija o tekućoj situaciji korisno promatrati kao jednu od dnevnih aktivnosti, čiju učestalost i trajanje određujemo sami. Stalno praćenje medija može produbiti osjećaj uznemirenosti.

Organizirajmo svoj dan i vrijeme planirajući aktivnosti koje ćemo obavljati sa svojim ukućanima, bilo da je to izvršavanje nekih obaveza ili zabava.

Očekujmo različite emocije straha i nesigurnosti koje se mogu javiti u ovakvim okolnostima. Važno je shvatiti da su povremena uznemirenost, osjećaj nesigurnosti, ljutnja, zbunjenost normalne ljudske reakcije kad slušamo vijesti i razmišljamo o opasnostima koje se povezuju s korona virusom. Strah određene razine ima zaštitnu ulogu. Pomaže nam da budemo oprezniji i štitimo svoje zdravlje. Ako se možemo nositi s tim emocijama, kontrolirati strah i uredno funkcionirati radi se o normalnoj reakciji na nenormalne uvjete života.

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.