Pročitajte ulomak iz bestselera „Hygge – danski recepti za sretan život“ i osvojite primjerak knjige!

Malo tko je stručniji upoznati nas s hygge životnim stilom od Meika Wikinga, izvršnog predsjednika  Instituta za istraživanje sreće u danskom Kopenhagenu. U svojoj prekrasnoj i inspirativnoj knjizi, koju je u Hrvatskoj objavila Mozaik knjiga, Meik će vam pomoći da u svoj život uvedete hygge.

S hygge osjećajem zasigurno ste se već upoznali. Bilo je to kad ste se sklupčali u naslonjaču s omiljenom knjigom u ruci, ili kad ste ispijali čaj pred pucketavom vatrom na logorovanju. Ili, to je onaj trenutak kad sunce utone u plavetnilo mora i pritom sve oboji neopisivim bojama.

Tehnologija i užurbanost života udaljile su nas od nas samih, naših domova i običnih zadataka, pretvarajući ih u poslove koji nisu neophodni, za koje nemamo vremena u prenatrpanom rasporedu. Hygge nas podsjeća kako je moguće s nekoliko promjena i sitnica ponovo osvježiti život i omogućava spokoj koji svakako zaslužujemo.

U nastavku pročitajte ulomak iz knjige „Hygge – danski recepti za sretan život“, te otkrijte kako možete osvojiti vlastiti primjerak!

5 DIMENZIJA HYGGEA

Premda hygge može biti neopipljiv i apstraktni koncept, doista vjerujem da ga možemo doživjeti upregnemo li sva svoja osjetila. Naime, hygge ima okus, zvuk, miris i teksturu, stoga se nadam da ćete ga početi primjećivati svugdje oko sebe.

OKUS HYGGEA
Okus je važan element hyggea jer često podrazumijeva jedenje, a to što jedemo ne smije biti ni previše svježe ni previše alternativno niti smije u bilo kojem drugom smislu biti izazov. Okus hyggea gotovo je uvijek prepoznatljiv, sladak i utješan. Želite li postići još veći hygge dok ispijate čaj, dodat ćete med. Želite li isto postići s tortom, dodat ćete glazuru. U slučaju ragua, dodat ćete vino.

ZVUK HYGGEA
Kad je posrijedi hygge, vjerojatno nema tog zvuka koji bi nadmašio veselo pucketanje vatre i frcanje iskri. No, ne brinite se ako živite u stanu i ne možete zapaliti vatru, a da se pritom ne izložite opasnosti po život! Iako mnogi zvuci mogu biti hyggelige, hygge je zapravo povezan s tišinom koja omogućuje da prepoznate gotovo nečujne zvukove poput kuckanja kišnih kapi po krovu, hučanja vjetra s vanjske strane prozora, povijanja krošnji ili škripe podnih dasaka pod vašim koracima. Uz to, zvuci koje proizvodimo crtajući, kuhajući ili pletući također mogu biti hyggelig. Drugim riječima, bilo koji zvuk proizveden u sigurnom okružju zvučni je zapis hyggea. Primjerice, grmljavina može biti i te kako hyggeligt ako ste u zatvorenom i osjećate se sigurno; ako ste vani, i ne baš!

MIRIS HYGGEA
Jeste li ikad prepoznali miris prošlosti koji vas je vratio u sigurnu luku nekog drugog vremena? Ili ste možda namirisali nešto više od sjećanja pa vam je na trenutak pred očima zabljesnuo svijet vašega djetinjstva? Ili je možda neki miris u vama pobudio snažan osjećaj sigurnosti i udobnosti, poput mirisa svježe pečenih pekarskih proizvoda, ili vas je podsjetio na miris jabuka iz voćnjaka kojim ste se šetali kao dijete ili je prizvao u sjećanje miris kuće vaših roditelja?
Svatko ima vlastiti hyggelig doživljaj određenog mirisa. Naime, mirisi povezuju situaciju u kojoj se trenutačno nalazimo s prošlim situacijama u kojima smo ih već doživjeli. Tako nekima ništa nije toliko hyggelig koliko miris cigarete u rano jutro, a drugima taj isti miris može izazvati mučninu i glavobolju. Ipak, svim je mirisima hyggea zajedničko to da u nama pobuđuju osjećaj sigurnosti i zbrinutosti. Na mirise se oslanjamo kako bismo utvrdili smijemo li nešto pojesti, ali i kako bismo intuitivno spoznali je li određena lokacija sigurna i koliko bismo trebali biti na oprezu. Miris hyggea vam kaže da se možete potpuno opustiti. Miris hrane dok kuhamo, miris dekice u koju se zamatamo kod kuće, miris određenog mjesta koje doživljavamo sigurnim… svi ti mirisi mogu biti vrlo hyggeligt jer nas podsjećaju na naše stanje duha u trenutcima kad smo se osjećali potpuno sigurno.

KAKVE OSJETILNE DOŽIVLJAJE POBUĐUJE HYGGE?
Kako sam spomenuo, prijeđete li prstima po drvenoj površini stola, toploj keramičkoj šalici ili dlakavoj sobovoj koži, osjetit ćete hygge.
Starine iz kućne radinosti u čiju je izradu uloženo puno vremena i truda više pridonose hyggeu od kupljenih i novih stvari; isto tako i mali predmeti u odnosu na velike. Ako je uvriježeno za SAD reći: „Što veće, to bolje“, onda bi za Dansku slogan mogao glasiti: „Što manje, to više hyggea.“
U Kopenhagenu su gotovo sve zgrade dvokatnice ili trokatnice. Kako su nova zdanja od cementa, stakla i čelika, jednostavno nemaju šanse u odnosu na hygge-faktor spomenutih starih zdanja. Sve što je rezultat majstorskog umijeća – predmeti od drva, keramike, vune, kože i sličnog materijala – zapravo je hyggeligt. Blistav metal i staklo to nisu – doduše, mogu biti ako su dovoljno stari. Rustikalna i prirodna površina nečega što je daleko od savršenstva, što je propalo ili će propasti s vremenom, samo po sebi je hygge. Isto tako, osjećaj da ste u nečemu toplom dok se nalazite na hladnomu mjestu uvelike se razlikuje od uobičajenog osjećaja topline jer ulijeva osjećaj ugode u neprijateljskom okružju.

Ukoliko želite osvojiti bestseler „Hygge – danski recepti za sretan život“ u izdanju Mozaik knjige, odgovorite na pitanje "Kako se zove autor knjige „Hygge – danski recepti za sretan život“?“, pošaljite e-mail s naznakom "HYGGE" na e-mail adresu [email protected]. Dobitnika ćemo kontaktirati u petak, 17. ožujka!