PJESNIK NAD PJESNICIMA
Preminuo Luko Paljetak: Pamtit ćemo ga po nezaboravnim stihovima
Hrvatski književnik, pjesnik, prevoditelj i umjetnik iz Dubrovnika, akademik Luko Paljetak umro je u nedjelju u 81. godini nakon borbe s teškom bolesti.
Paljetak je rođen 1943. godine u Dubrovniku, gdje je završio Učiteljsku školu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. diplomirao je kroatistiku i anglistiku. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. godine radom o književnom djelu Ante Cettinea. Radio je u Zadarskom kazalištu lutaka kao umjetnički ravnatelj, redatelj i dramaturg. Bio je i asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru te jedan od urednika Zadarske revije.
Akademik Luko Paljetak objavio je 40-tak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu i grafičko-pjesničkih mapa, dva romana, a pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu, a bio je i vrstan prevoditelj.
Pisao je pjesme za odrasle i djecu, prevodio je s engleskog, talijanskog i slovenskog, pisao je kazališne i likovne kritike. "U mojoj sobi tišina, iz druge se čuje glasan smijeh." Navedeno haiku je napisao Paljetak 2022. u bolničkom krevetu. Tad hospitaliziran, na minijaturnom je papiru na poticaj Bože Biškupića bilježio momente koje je doživljavao u bolničkoj sobi, većinom pisao o onomu što je mogao vidjeti kroz nevelik bolnički prozor, minimalistički, a efektno pripovijedao o svakodnevici bolnice i tamošnjih interakcija, tako je nastala zbirka "Haiku iz bolnice", objavljena lani.
Luko Paljetak umro je u nedjelju nakon duge i teške bolesti. Paljetak, prezime pokojnog dubrovačkog pjesnika, po narodnom tumačenju u Konavlima znači ljetna berba, ljetna žetva. Za njegovih osamdeset godina života Paljetak je pisao pjesme za odrasle i djecu, prevodio je s engleskog, talijanskog i slovenskog, pisao je kazališne i likovne kritike, bio je i redatelj, feljtonist, esejist, dramski pisac, književni povjesničar, redovni član HAZU i dopisni član SAZU (Slovenska akademija znanosti in umetnosti) te član Akademije ruske književnosti.
Učiteljsku školu završio je u rodnom Dubrovniku, na zadarskom Filozofskom fakultetu diplomirao kroatistiku i anglistiku, u Zagrebu doktorirao filologiju na Filozofskom fakultetu. U Zadarskom kazalištu lutaka radio je kao redatelj i dramaturg, bio je asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru te jedan od urednika Zadarske revije, urednik i tajnik uredništva časopisa "Dubrovnik".
FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić
Pamtit ćemo ga po nezaboravnim stihovima
Posljednji javni nastup u Dubrovniku Paljetak je imao 11. travnja ove godine u lapadskom ogranku Dubrovačkih knjižnica, a godina 2023. bila je u znaku njegovog 80. rođendana i 50. obljetnice njegove zbirke šaljivih i humorističnih pjesama "Miševi i mačke naglavačke".
Umro čovjek koji je izgradio kult ličnosti Kima: U Južnoj Koreji nemaju lijepe riječi za njega
Upravo je na svoj 80. rođendan predstavio zbirku poezije "Reciklirane pjesme" u izdanju Društva dubrovačkih pisaca, a ove je godine na 75. Dubrovačkim ljetnim igrama, 10. kolovoza, trebao predstaviti slikovnicu o Luki Sorkočeviću uz 290. obljetnicu rođenja dubrovačkog skladatelja a u izdanju dubrovačkog ogranka Matice hrvatske.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.