Predstavljene smjernice za osiguranje kvalitete probira i dijagnostike raka dojke

Programom su obuhvaćene žene između 50 i 69 godina starosti, koje se na preglede pozivaju svake dvije godine. Dosad su provedena četiri ciklusa poziva na mamografske preglede, peti je u tijeku. U svakom ciklusu pozvano je oko 700.000 žena, a odaziv je u prvom iznosio 63 posto, u drugom 57 posto, u trećem 60 posto, dok se podaci za četvrti ciklus još obrađuju.

Predsjednik Povjerenstva za stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke Boris Brkljačić istaknuo je kako je 2000. godine u tzv. lokaliziranom stadiju otkriveno 40 posto karcinoma, dok se zahvaljujući provedbi Nacionalnog programa danas postotak rano otkrivenih karcinoma povećao na 65 posto.

Zamjetan je i pad mortaliteta, koji se u ciljanoj dobnoj skupini žena od 50 do 69 godina smanjio sa 44 posto smrtnih ishoda prije uvođenja probira na današnjih 31 posto. Istodobno se povećala smrtnost od raka dojke kod žena iznad 80 godina starosti (s 15 na 34 posto), što pokazuje da su te žene umrle s dijagnozom raka dojke, ali i zbog drugih bolesti.

Brkljačić navodi kako je karcinom dojke izrazito heterogena bolest, s puno podtipova koji su biološki različiti. Neki su progresivni, i u tim slučajevima ne pomaže ni rana dijagnostika, a kod drugih će žena proživjeti cijeli vijek s tom dijagnozom. Ipak, pokazalo se da je za dobru prognozu bolesti vrlo važna veličina i raširenost karcinoma, pa ga je važno otkriti u što ranijem stadiju, kada je on veličine 1 do 1,5 centimetar, jer je tada u 90 posto slučajeva izlječiv.

Podaci pokazuju kako su u 2014. godini od raka dojke oboljele 2642 žene, a 2016. ih je umrlo 990. Pritom od agresivnog raka dojke u dobnoj skupini žena mlađih od 50 godina godišnje umre od 60 do 90 žena.

Urednici smjernica istaknuli su kako one prije svega namijenjene poboljšanju mamografskog probira, pri čemu su posebno prilagođeni uvjeti i protokol certificiranja za usluge dijagnostike i probira.

Svjesni su realnog stanja u hrvatskom zdravstvenom sustavu zbog čega će smjernice u nekim aspektima biti više popis budućih želja nego realno ostvarive preporuke.No, one ne smiju biti kočnica nego usmjeravati daljnji razvoj do postizanja preporučenih standarda i organizacije institucija za njihovu provedbu, rečeno je na predstavljanju.