Povećavaju li društvene mreže osjećaj usamljenosti i kako djecu zaštiti od ovisnosti 21. stoljeća?

Psihologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Martina Galant za portal Generacija.hr kaže kako je sve vidljiviji utjecaj društvenih mreža na mlade te da se najčešće primjećuje, zbog povećanja broja sati korištenja uređaja i društvenih mreža, osamljivanje i gubljenje prijatelja.

"Još jedna od velikih opasnosti prekomjernog korištenja društvenih mreža, ali i interneta općenito, je razvoj ovisnosti okarakteriziran snažnom željom za korištenjem interneta, teškoćama u kontroli vremena provedenog na društvenim mrežama, pretjeranim navikavanjem na korištenje interneta i/ili društvenih mreža te tjelesnim reakcijama nakon prestanka korištenja", rekla je.

Dodaje da se ovisnost najčešće može prepoznati gubitkom kontrole nad vremenom provedenim na internetu i pronalaženje lažnih opravdanja za vlastito ponašanje, kao i zanemarivanje ostalih obveza.

"Sve duljim korištenjem interneta osobe se socijalno izoliraju, tjelesno i mentalno iscrpljuju, što se naravno odražava na obiteljskom, socijalnom, školskom ili radnom funkcioniranju, a na kraju može rezultirati potpunom psihičkom dekompenzacijom. U većem riziku za razvoj ovisnosti o internetu su svakako osobe koje teže kontroliraju vlastito ponašanje te nesigurne, povučene i usamljene osobe. Danas, sve više tinejdžera i mladih razvija ovisnost o internetu, a da toga nisu ni svjesni ni oni ni roditelji, što postaje ozbiljan problem za njihov uspješan i produktivan život te nepovoljno utječe na dinamiku i odnose u obitelji", kazala je.

Kako prepoznati znakove ovisnosti?

Navodi kako je roditeljima u današnje vrijeme teško razlikovati pozitivnu upotrebu interneta od one negativne, koja vodi u ovisnost.

"Najčešći znakovi ovisnosti su: opadanje ocjena u školi i zanemarivanje školskih obaveza, smanjivanje interesa za druženje s prijateljima i za ostale društvene aktivnosti, tajnovitost i laganje o vremenu provedenom na internetu i veća odstupanja u navikama spavanja (korištenje interneta noću, a spavanje danju)", tvrdi.

Dodaje ako roditelji primijete jedan od tih znakova da je vrijeme da posjete stručnjaka koji će pomoći da problem ne naraste na rizične granice.

Kako roditelji mogu pomoći u prevenciji ovisnosti o internetu kod djece?

"Uvesti jasno pravilo o maksimalnom vremenu boravka djeteta na internetu – to je važno jer tako dijete uči birati sadržaje koje želi gledati i uči razlikovati što mu je na internetu važno, a što predstavlja samo popunjavanje praznog vremena, kao i pratiti kako dijete koristi internet – najlakše je kad se kompjutor ili drugi medij drži u zajedničkom prostoru, dnevnoj sobi i da ga dijete koristi u vrijeme kada su i odrasli u toj prostoriji, jer tada roditelji imaju kontrolu, a dijete samokontrolu nad sadržajima na internetu", odgovorila je psihologinja.

Ali, dodaje i da svaki roditelj treba biti dobar primjer svome djetetu jer ovisnosti o društvenim mrežama nije rezervirana samo za djecu i mlade već se može roditi "kod bilo koga i bilo kada".

Rekla je i kako svaki roditelj može poduzeti preventivne korake kako ne bi došlo do razvijanja ovisnosti o društvenim mrežama kod djece i mladih.

"Potrebno je postaviti pravila, dakle odrediti vrijeme korištenja interneta i društvenih mreža, pratiti sadržaj koji dijete gleda ili čita kao i poticati zdrave navike života poput tjelovježbe, redovitog odlaska u prirodu i druženja s drugim vršnjacima", kaže Galant.

Budući da su društvene mreže sveprisutne, očekuje se njihov značajan utjecaj na psihičko zdravlje pojedinaca. Važno je pravovremeno uočiti negativan utjecaj društvenih mreža kako bi se moglo pravodobno djelovati i izbjeći negativne posljedice. S druge strane, društvene mreže pružaju brojne mogućnosti interakcije i pružanja međusobne pomoći, što treba uvažavati i poticati.

Važno je znati razlučiti pozitivne i negativne strane društvenih mreža i korištenja interneta, kao i na vrijeme prepoznati znakove ovisnosti kako ne bi došlo do posljedica koje nije tako lako kasnije liječiti.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.