Poremećaj sna i glavobolja nisu jedine posljedice stresa na poslu

Posao je drugi najčešći uzročnik stresa kod odraslih ljudi u SAD-u, odmah nakon financija, pokazalo je istraživanje Stres u Americi 2014.

Šezdeset posto odrasle populacije kaže da im je posao značajan uzrok stresa, a stručnjaci tvrde da stres na poslu na ljude djeluje drugačije od drugih oblika stresa.

"Imamo više kontrole nad stresom u obitelji nego nad onim na radnom mjestu", kazao je psihoterapeut Bryan Robinson, autor knjige "Zavezan za stol: vodič za radoholičare, njihove partnere i djecu, te za kliničare koji ih liječe".

"Lakše je reći 'ne' suprugu ili supruzi ili djeci nego šefu, ali ipak i na poslu morate postaviti granice", kaže Robinson. Kada ih ne postavite ili kada ih šef ne poštuje, to može biti opasno za zdravlje, dodaje.

Kratkoročne posljedice su razvijanje nezdravih životnih navika, poput preskakanja obroka ili malo sna. Osim toga, pušenje, alkohol i neredovito vježbanje mogu dovesti do ozbiljnih dugoročnih posljedica po zdravlje, posebice srca.

Stres na poslu povezan je i s visokim tlakom, debljinom i depresijom. Svaki taj pojedinačni faktor život čini težim i može povećati rizik od smrti.

Studija objavljena u ožujku u časopisu Management Science proučila je učinke deset izvora stresa na radnom mjestu i zaključila da svi oni pridonose povećanom troškovima zdravstvenog sustava, a neki od njih i povećanom riziku od smrti.

Čimbenici stresa koji su povezani s krvožilnim bolestima i lošim psihičkim zdravljem odgovorni su za više smrtnih slučajeva godišnje od dijabetesa, Alzheimera ili gripe, kažu znanstvenici.

Jedan od načina nošenja sa stresom je ravnoteža resursa i zahtjeva. Ako se osjećamo premalo kapacitirani za određeni posao, pokušaj ispunjavanja zahtjeva izaziva stres. Ako je osobi dosadno jer posao obavlja "lijevom nogom", i to je uzrok stresa.

Druga opcija je povećati svoje resurse, ili promijeniti posao.

Robinson poručuje i kako je važno razviti otpornost na stres na poslu, naći svoj unutarnji mir, vrijeme za meditaciju, šetnju ili izlazak na ručak.

Treba biti u formi, zdravo se hraniti, dobro spavati i njegovati pozitivne odnose s ljudima, zaključuje Robinson.